Velike razlike /

Napolitanke, ajvar, pasirana rajčica... Zašto naše proizvode koje izvozimo plaćamo skuplje od onih koji uvoze?

Od zemlje do zemlje različit je PDV, marže, logistički troškovi... Primjera nižih cijena hrvatskih proizvoda u stranim zemljama je bezbroj, i da, sve je po zakonu

24.1.2023.
20:01
VOYO logo

Hrvatska kava, hrvatski ajvar, hrvatske čokoladne napolitanke! Sve redom – za Hrvate skuplje nego za strance. Primjerice omiljeni čokoladni keks Nijemcima je slađi nego Hrvatima. Razlika u cijeni gotovo je jedan euro.

"Kad naši ljudi dođu iz Njemačke, Poljske, Švicarske i vide cijenu hrvatskih proizvoda u Hrvatskoj ostaju zapanjeni i kažu da ne mogu vjerovati kako su ti proizvodi puno skuplji nego u zemlji u kojoj žive, primjerice Njemačkoj", priča Dijana Kladar, odvjetnica iz Društva za zaštitu potrošača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pa i najpoznatiji hrvatski začin, Vegetu, stranci plaćaju jeftinije.

U Irskoj jedan kilogram stoji 5 i pol eura, u Njemačkoj 6 eura i 29 centi – u Hrvatskoj 6 cijelih 77 – što znači da je kilogram sušenog začina gotovo 10 kuna povoljniji Ircima, a Nijemcima nešto više od 3 kune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije to hrvatski specijalitet, kažu stručnjaci.

"Toga imamo već 50-ak godina na primjeru Japana, gdje se proizvodi koji se izvoze u cijeli svijet koštaju uglavnom više nego u samom Japanu. To nije nikakva specijalnost Hrvatske, a to je i odluka poslodavca, a ne državna odluka", rekao je Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.

Poslali smo upit vodećim hrvatskim proizvođačima, odgovorila je jedino Podravka koja tvrdi da nema utjecaj na krajnju cijenu u Hrvatskoj, kao ni inozemstvu.

Podravkini proizvodi na različitim tržištima imaju različite prodajne cijene, što je rezultat brojnih čimbenika na koje ne možemo utjecati, poput marži trgovaca, razine pripadajućeg poreza, marketinških aktivnosti i slično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Uglavnom se tu radi o osvajanju stranih tržišta gdje ti moraš na silu, pod cijenu da budeš manje profitabilan na stranim tržištima zauzimati tzv. tržišni udio. Možda im se neka tržišta ne isplate, ali računaju da će im se isplatiti nakon pet godina.", dodao je Slobodan.

"Vi možete napraviti promotivne kampanje i sl., ali to traje mjesec, dva ili tri ali ako godinu, tri ili 10 prodajete jeftinije onda to nije promotivno nego računate s time da ćete na tom tržištu manje zaraditi, drugačije rečeno da će potrošač proći bolje ali da vam se isplati ako to na domaćem tržištu možete kompenzirati kroz veću cijenu", kaže Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od zemlje do zemlje različit je PDV, marže, logistički troškovi... Primjera nižih cijena hrvatskih proizvoda u stranim zemljama je bezbroj, i da, sve je po zakonu.

"To je dopušteno, iako je proizvođač u Hrvatskoj on može slobodno odrediti cijenu koju će imati na našem tržištu, ili recimo na tržištu u Kini", rekla je Dijana.

Stanovanje, gorivo, struja, frizer, kafići, sve je skuplje vani nego u Hrvatskoj - osim mnogih naših proizvoda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo