Da u 34 sati na tjedan mogu isto što i u 40, u jednoj kreativnoj agenciji su shvatili još u siječnju 2022. Od tada mailove, pozive, zahtjeve i prohtjeve petkom ne primaju, a zaposlenici dobivaju istu plaću.
"Ono što nam je najdraže, a to nam je bio i cilj, a to je da smo dobili malo sretnije zaposlenike. Pritom ne mislim da nisu bili sretni prije, ali uvijek volimo raditi na tome da su nam ljudi zadovoljni, a s ovim smo dobili ekstra to zadovoljstvo, jer tko ne bi htio imati svaki vikend produženi vikend", ističe Nela Fegić Moguljak iz reklamne agencije Imago Ogilvy.
40-ak zaposlenih rade svaki dan od ponedjeljka do četvrtka, po 8,5 sati. S obzirom na specifičnosti posla ponekad, u otprilike 10 posto slučajeva, petak ipak odrade. "Ovih godinu i pol nismo nikakve drastične promjene primijetili, osim pozitivne i u financijskom smislu. Tako da zasad stvari ovako ostaju, nadam se da će tako i ostati", dodaje Nela.
Da uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna ne pada produktivnost shvatili su i u ovoj firmi koja radi softver za vođenje poslovanja. Doduše ovaj model rada je zasad rezerviran samo za ljeto.
Voditeljica ljudskih potencijala Productivea, Tanja Abazi Breberić ističe da su htjeli zaposlenicima dati određeni benefit koji bi im omogućio bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kao i više autonomije nad vlastitim vremenom i obavezama. "Pa smo odlučili maknuti petak, ne radimo petkom, radimo od ponedjeljka do četvrtka, isto 8 sati, nema nikakvih nadoknađivanja i naravno za istu plaću", dodaje.
Rad od 40 sati tjedno, koliko god nama prirodan, zapravo i nije pravilo u Europskoj uniji. Zemlje s najduljim radnim tjednom, u prosjeku oko 40-ak sati, su Grčka, Rumunjska, Poljska i Bugarska. Manje sati na poslu provode Nijemci i Austrijanci, a s prosječna 32,2 radna sata Nizozemci imaju najkraći radni tjedan. Prosjek Europe je 36,4 sata.
Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da je glavni razlog zbog kojeg ljudi doživljavaju stres to što im je teško zbog posla ispunjavati druge životne uloge. "To je osobito važno u nekim životnim fazama, recimo kada imate malu djecu i osobito - još uvijek za žene", ističe i zaključuje da "skraćivanje radnog tjedna nam omogućuje da te dvije stvari uskladimo, a omogućuje nam da se bavimo i nekim drugi stvarima koje nas ispunjavaju, a nisu primarno vezane za naš posao".
Već su mnogobrojne studije pokazale da se smanjivanjem radnog vremena povećava produktivnost. Jedan od najvećih eksperimenta dogodio se u Microsoftu u radišnom Japanu - 2300 radnika nisu radili petkom i pokazalo se da se produktivnost povećala za 40 posto posto! U tom periodu bilo je i 25 posto manje izostanka s posla, a potrošili su i 23 posto manje struje. I ti Japanci su se sigurno osjećali kao i zaposlenici u ovim uredima.
"A mislim što da kažem, ljudi ne rade petkom. Svima nam je to najdraži moment u tjednu, osjećamo se kao da opet idemo na ferije u srednjoj školi. Reakcije su stvarno super, imamo različite benefite, ali ovaj je svima najdraži", priznaje Tanja.
Drago je ljudima, dobro je za produktivnost. Zamislite da se poštivanje radničkih prava i nagrađivanje zaposlenika isplati. Tko bi rekao?
