Na računu 28 tisuća eura - prosjek je to financijskog bogatstva Hrvata. "Da bar ja to imam, ne bih onda bila tu gdje jesam s vama, bila bih na nekoj drugoj poziciji. Ne bih trebala raditi, skupljati flaše - onda bih uživala u svom životu. Ali na žalost – nitko nije bogat", rekla je Marina iz Zagreba.
"Ne znam... ja sam evo prosječan Hrvat i ja nemam na računu 28 tisuća eura, tako da evo polazim od sebe“, komentirao je Danijel. Najveći dio financijske imovine su gotovina i štednja. Potom slijede osiguranja i mirovinski fondovi, te dionice i investicijski fondovi.
"Kamo sreće kada bi svaki građanin imao 28 tisuća eura. Distribucija je upitna – koliki broj ljudi ima koliki iznos na štednji ili u mirovinskom fondu i drugo važno pitanje kad se uspoređujemo s drugim zemljama unutar Europske unije i mi smo po glavi stanovnika ispod prosjeka EU", rekao je Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
Nikad nismo imali toliko novca
Ipak, nikad u povijesti nismo imali toliko novca. Pogledamo li četvrti kvartal lani, financijska imovina kućanstava premašila je 106 milijardi eura. Rast je to od gotovo 10 milijardi, odnosno 10 posto u odnosu na godinu ranije. Što bi značilo da u prosjeku svaki Hrvat ima 28 tisuća eura.
"Onaj tko ima tih 28 tisuća eura, neka podijeli s onima koji nema. Pretežno smo mi koji nemamo", rekla je Roberta Sirščević iz Splita.
"Vjerojatno ima ljudi. Ima i onih koji imaju puno više od toga, ali i onih koji jedva preživljavaju. Teško se ravnati po tome", nadodala je Dijana Herget.
"Uštedio sam još i od pira, i od rada i Bogu hvala dobra je struka, nije loša ni plaća – ušteda je to tijekom dosta godina", komentirao je Ivan Lukšić.
Ne popravlja se svima financijska situacija
Iako štednja raste, to ne znači da se svima financijska situacija popravlja – kažu ekonomisti. Za 10 posto povećale su se i financijske obveze.
"Štednja u ukupnosti je dobra i dobro izgleda, ali kada uđemo u strukturu onda dolazimo do toga da je statistika sarma, pa koga što dopadne", kazao je Vedriš.
Tako postoji još jedna statistika – a ona kaže kako više polovine građana na računu ima manje od 1000 eura.
"U ožujku je prosječna plaća bila veća za 24 eura nego što je bila prosječna isplaćena neto plaća u veljači za siječanj, međutim na drugoj strani medijalna, ona srednja plaća je opala za 25 eura", rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata.
Zanimljivo, u ovu kalkulaciju ne ulaze nekretnine koje su i najvrjedniji dio kućanstva, a 91 posto Hrvata živi u vlastitim kvadratima.
Više pogledajte u prilogu.
