"Iz jedne štruce kruha ne može ti ostati više od 30-40 centi", govori nam pekar Azgan Quenaj.
U cijenu jednog kruha ulazi brašno, kvasac, ulje, šećer, sol, plin, struja i plaća radnika. Od svega ove godine nije poskupila jedino cijena žitarica. Štrucu zato ne oblikuju samo ruke već puno faktora.
"Između ostaloga cijena rada koja je išla gore, to su cijene energije, to su cijene logistike i prijevoza, tu je zapravo veliki niz ulaznih sirovina koje nisu samo žitarice, rasla je cijena palminog ulja, rasla je cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, neke vrste sjemenki", objašnjava direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Imamo najveće poskupljenje pekarskih proizvoda u cijeloj Europi i najavu da može biti gore. Pitali smo građane podržavaju li pekare, a jedna nam je Zagrepčanka kao iz topa rekla - ne.
Joško pak podsjeća da se ne tako davno kruh mogao kupiti za 5 kuna, a sad je to i tri puta veća cijena. "To je stvarno dosta", govori.
Dean smatra da povećanje cijene kruha predstavlja realan prikaz inflacije.
Iako ministar gospodarstva tvrdi da te najave o poskupljenju nemaju nikakvo uporište, da su dogovorene subvencije tu još pet mjeseci, a zamrznutim cijenama garantiraju da nema novih udara, dio pekara stoji pri tome da im je poslovanje neodrživo.
Ministra Davora Filipovića smo pitali hoće li Vlada povući bilo kakve korake prije ožujka ako zaista vide da su pekari podigli cijenu kruha, unatoč tome što kaže da im ništa nije poskupilo.
"Kad se kaže cijena kruha, ima brojnih vrsta kruha pa ne znam na što točno ti ljudi misle", poručio je Filipović pa dodao da ne misli debatirati s pekarima.
"Rekao sam da nema nikakvog opravdanog razloga da se poveća cijena proizvoda", poručuje.
Ministar im nije zaprijetio direktno ukidanjem subvencija, ali vrlo je jasan u stavu da će onima koji unatoč pomoći Vlade poskupe znati odgovoriti.
"U vašem prilogu jučer je među ostalima bio argument da će nekome poskupiti kruh jer je porasla cijena struje. Svi znamo da nje porasla cijena struje i o tome ne treba previše lamentirati", nadovezao se ministar.
Problem je u tome što energenti nisu subvencionirani svima i što se radi o ogromnom tržištu na kojemu sitna pekara i veliko postrojenje ne radi ni istim tehnološkim procesima, pa dok jedni najavljuju poskupljenje, drugima ne treba.
"Subvenciju struje na našem tržištu nisu mogle zapravo realizirati sve tvrtke neke nisu ulazile u kriterije za subvenciju", dodaje direktorica Žitozajednice.
A pekar s početka priče uvjerava da je protiv poskupljenja jer je život u Hrvatskoj skup.
Znači da najave o 20 posto skupljem kruhu u svim oblicima - nema ali da će pojedine vrste kruha koje su već skuplje za 13 posto od lani poskupjeti, to ćemo u dogledno vrijeme gotovo sigurno gledati.