Prema prvim rezultatima, banke su se kod HNB-a zadužile za 565 milijuna kuna, što se za početak uvođenja nove monetarne mjere smatra solidnim interesom, javlja HRT.
Krunoslav Palata, izmučen kreditom u švicarskim francima, ne vjeruje više ni kreditu u eurima. "Mislim da je bilo dosta 11 godina patnje s tečajnom listom, zbog franka, ne znam ni kako će biti dalje s eurima. Želim napokon mirno spavati još tih devet godina otplate kredita, da mi rata bude svaki mjesec jednaka", objašnjava.
Daljnje smanjenje kamata
Za sada se u novu HNB-ovu mjeru još nisu uključile sve poslovne banke. PBZ će, možda ne trenutno, sudjelovati, što će sigurno kreirati dublju kunsku likvidnost. Sudjelovanje će omogućiti i daljnje smanjenje kamata na hrvatskom financijskom tržištu, izjavio je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a.
U situaciji kad među građanima postoji sve veći interes, a iz HNB-a sve više povoljnog novca, kunsko bi kreditiranje moglo samo rasti. To je u svakom slučaju dobrodošao instrument koji ima potencijala da u srednjem roku smanji kunske kamatne stope, no cijena novca će u konačnici ovisiti i o nekoliko drugih faktora, procjenjuje Hrvoje Stojić, makroekonomski analitičar HAAB-a, prije svega od rizika države. Proračun će uskoro pokazati idemo li prema održivim javnim financijama i sniženju kamatnih stopa, zaključuje, a prenosi HRT.
