Uz to, kazao je Luka Brkić gostujući u Dnevniku Nove TV, razlog velike ponude kunskih kredita je i konkurencija među bankama i svježe pamćenje o težinama problema onih koji su imali kredite u francima. Brkić kaže da su ljudi apsolutno u pravu što su oprezni. "Ono što se događalo s kreditima u francima, apsolutno je logično da pušu na hladno."
Brkić je objasnio da kod kredita u eurima postoji rizik rasta Euribora, odnosno Libora, čijim rastom rastu kamate a s njima i anuiteti, ali i tečajni rizik. "Kod kune je samo praktično kamatni rizik", rekao je Brkić koji je odbacio mogućnost da euro postane novi švicarski franak.
"Vrlo je teško uopće to zamisliti jer pozicija kuna - franak i jedna strukturna pozicija euro - kuna je bitno drugačija i Hrvatska narodna banka je vezala svoju valutu, odnosno našu valutu za euro i ima dovoljne međunarodne pričuve kojima ga brani."
Koji kredit uzeti?
Na pitanje koje sve kojima u ovom trenutku treba kredit za stan najviše zanima, koji je kredit najbolje uzeti, onaj u kunama ili eurima, Brkić je kazao da je to pitanje osobnog stava spram rizika, spram novca, način ponašanja i razumijevanja čitave problematike.
"Međutim, načelno bih rekao da je najbolje imati kredit, ako ga već morate imati, u onoj valuti u kojoj imate prihode", kazao je.
Euro na 10 kuna
"Kad Hrvatska uđe u eurozonu bitno se mijenja puno toga. Dakle, neke su dobre stvari, neke su loše stvari. Gubi se recimo monetarni suverenitet, to je jedna loša stvar", objašnjava Brkić za Novu TV.
"Dobra stvar je to što više nema intervalutarnih pariteta, nema tečajnih razlika. Trebale bi padati kamatne stope i niz drugih pozitivnih stvari", rekao je i objasnio kako će se odrediti tečaj bude li došlo do prihvaćanja eura u Hrvatskoj.
"Kuna dnevno oscilira, ona ima sezonske oscilacije, ona raste i pada s obzirom na srednji tečaj i središnja banka redovito intervenira, tako da, ako mene pamćenje dobro služi, od '94 do danas, marže fluktuiranja nisu prelazile plus, minus 6 %. Drugim riječima rečeno to je sve pod kontrolom", kaže Brkić i dodaje da bi s obzirom na politiku središnje banke i visinu i razinu međunarodnih pričuva, euro teško mogao doći na 10 kuna.
