Podaci HNB-a otkrivaju da se sve više uzimaju gotovinski, nenamjenski krediti, a sve manje noi stambeni.
"Od sredine prošle godine se trend promijenio. Puno su veći zahtjevi građanstva i privrede za kreditima u kunama i taj trend stalno raste, te banke sada moraju odgovoriti na tu potražnju, na koju trenutno ne mogu odgovoriti", kazao je Vjeko Peretić, financijski savjetnik.
Peretić smatra da će puštanje oko 4 milijarde kuna u opticaj uzrokovati promjene.
"Ove strukturne repo aukcije će omogućiti bankama da daju kredite u kunama i po povoljnijim kamatnim stopama", kazao je.
Što točno prijeti onima koji imaju kredite u eurima?
Ako primjerice imate 60 tisuća eura kredita na rok od 20 godina uz promjenjivu kamatu od 4,8% rata kredita vam trenutno iznosi 2982 kune.
Stručnjaci upozoravaju da je u skorijoj budućnosti moguće slabljenje kune. Ako bi ona oslabila za 10% tada bi tečaj narastao na 8,42 samim time i anuitet za 299 kuna.
Naraste li euribor, prosječna kamatna stopa po kojoj se banke zadužuju na europskom tržištu, za recimo 2% vaš anuitet bit će veći za 481 kunu.
Treći scenarij je slabljenje kune i rast euribora. Tada bi rata skočila za 825 kuna, izračunali su u Dnevniku Nove TV.
Ovaj se scenarij ne može dogoditi ako imate kredit u kunama ili ako vam je fiksna kamata. No, opet, euribor ne mora skočiti i kuna ne mora devalvirati. Kredit, u kojoj god valuti bio, rizik je kako se god okrene.
