U nedjelju 9. lipnja idemo na izbore za Europski parlament na kojima ćemo odlučiti kojih 12 zastupnica i zastupnika će nas predstavljati u Bruxellesu idućih pet godina. Koga ćemo birati na izborima 2024. nije svejedno jer se radi o tijelu koje sudjeluje u donošenju zakona, odobrava proračun EU-a te osigurava da institucije EU-a pravilno rade svoj posao.
Ako vam se ipak čini da nije tako važno tko to tamo sjedi, možda se predomislite kada pročitate koju će plaću zarađivati izabrani sretnici.
Plaće zastupnika u Europskom parlamentu
Svi zastupnici u Europskom parlamentu imaju istu plaću, a ona je prema podacima iz 2023. iznosila 10.075 eura bruto, odnosno 7.854 eura neto nakon odbitka EU poreza i doprinosa za osiguranje. Plaća, odnosno naknada zastupnika, definirana je Statutom članova Europskog parlamenta, a izračunava se iz osnovne osnovne plaće suca Suda Europske unije, pri čemu je naknada zastupnika 38,5 posto te plaće.
Međutim, osim ove, europarlamentarci primaju i druge naknade pa tako povrh plaće od 7.854 eura neto mogu dodatno uprihoditi i nekoliko tisuća eura. Na primjer, tu je dnevnica od 350 eura koja pokriva smještaj, obroke i povezane troškove svakog dana tijekom službenog rada zastupnika u Europskom parlamentu. Zastupnici se moraju potpisati na popis nazočnih, a na iznos dnevnice utječe i jesu li glasovali.
Zatim, putni troškovi za dolaske na sjednice i sastanke Europskog parlamenta u Bruxellesu i Strasbourgu. Gornje granice postavljene su do najviše cijene zračnog prijevoza poslovnog razreda (razred D ili sličan razred), karte za vlak prvog razreda ili 0,58 eura po kilometru za putovanja automobilom (do najviše 1.000 km). Europski parlament izdaje karte. Osim toga, postoje utvrđeni iznosi koji se temelje na udaljenosti i trajanju putovanja kako bi se pokrili razni putni troškovi (cestarina, troškovi prekomjerne prtljage, troškovi rezervacije itd.).
Zastupnici imaju i pravo na povrat dvije trećine troškova liječenja. Osim udjela povrata, detaljna pravila i postupci u okviru tog sustava jednaki su onima koji se odnose na službenike EU-a.
Sporna naknada
Najspornija je naknada za opće troškove od 4.950 eura mjesečno koja zastupnicima omogućuje pokrivanje troškova kao što su najam ureda u državi članici u kojoj su izabrani ili troškova za informatičke hardvere i softvere, uredski materijal, mobilne telefone/pretplate i internetske pretplate. Ovaj iznos sjeda direktno na račun zastupnika i troškovi se ne moraju naknadno opravdavati, zbog čega se naknada smatra kontroverznom.
Nemojmo zaboraviti i naknadu za kraj mandata. Naime, zastupnici imaju pravo na prijelaznu naknadu u iznosu od jedne mjesečne plaće za svaku godinu u kojoj su obnašali dužnost, ali za najviše dvije godine od kraja mandata. Kada bivši zastupnik preuzme dužnost negdje drugdje, iznos prijelazne naknade smanjuje se ovisno o iznosu nove plaće. Ako zastupnik istodobno ima pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu, ne može primati i mirovinu i naknadu već mora odabrati jednu ili drugu.
Ali ni to nije sve. Svaki zastupnik ima pravo i na mjesečni proračun od 28.696 eura iz kojeg se pokrivaju troškovi poput plaća osobnih asistenata, ali taj novac se ne isplaćuje zastupnicima direktno. Ne smiju se zapošljavati bliski rođaci, a asistenti ne smiju sudjelovati u aktivnostima koje bi mogle dovesti do sukoba interesa.
Broj zastupnika u Europskom parlamentu
Ove povlastice nakon izbora 2024. očekuje ukupno 720 zastupnika, što je 15 više nego na prošlim izborima. Hrvatski zastupnici u EU parlamentu mala su grupa u odnosu na ukupan broj - tek ih je 12.
U pravilu se o broju zastupnika odlučuje prije svakih izbora, a ukupan broj ne može prijeći 750 plus predsjednik, odnosno predsjednica. Broj zastupnika se temelji na načelu opadajućeg razmjera, što znači da svaki zastupnik iz zemlje s većim brojem stanovnika predstavlja više ljudi od zastupnika iz zemlje s manjim brojem stanovnika. Najmanji broj zastupnika svake zemlje je šest, a najveći 96.
Broj zastupnika koji će biti izabrani u svakoj zemlji na europskim izborima 2024. je sljedeći. Najviše zastupnika u EU parlamentu imat će Njemačka (96) i Francuska (81). Slijede Italija (76), Španjolska (61) i Poljska (53) te Rumunjska (33) i Nizozemska (31). Oko dvadeset zastupnika imat će Belgija (22), Grčka (21) , Češka (21), Švedska (21), Portugal (21), Mađarska (21) i Austrija (20). Manje od toga imaju Bugarska (17), Danska (15), Finska (15), Slovačka (15) i Irska (14). Hrvatska ima 12, a pri dnu liste su Litva (11), Slovenija (9), Latvija (9), Estonija (7), Cipar (6), Luksemburg (6) i Malta (6).
Zanimljivo, u sadašnjem sazivu EU parlamenta prosječna dob zastupnika je 53. Prosječan hrvatski zastupnik ima 50 godina. Žena je sveukupno 40 posto, a među hrvatskim zastupnicima dvije trećine su muškarci.
POGLEDAJTE VIDEO: Andrej Plenković predstavio imena na listi za europski parlament, ali i koga će predložiti za predsjednika Sabora
