Predstojeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj, koji su zakazani za srijedu, slijede kampanju koju su obilježile žestoke svađe između dvojice najviših dužnosnika zemlje, što je izazvalo političku krizu u toj balkanskoj zemlji koja je članica EU i NATO-a, objašnjava AP svijetu situaciju u Hrvatskoj.
Na izborima će se sučeliti vladajuća konzervativna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) predvođena aktualnim premijerom Andrejom Plenkovićem i savez stranaka centra i ljevice koje neformalno predvode populistički predsjednik Zoran Milanović i njegova Socijaldemokratska partija (SDP).
Strani mediji pišu da bi ovi izbori mogli biti drugačiji zbog prisutnosti Zorana Milanovića kojeg opisuju kao najpopularnijeg političara čija je nesvakidašnja odluka smanjila raniju veliku razliku u anketama između dviju najvećih stranaka. Njemački Deutsche Welle u ponedjeljak, pak, piše da njemačkim političarima „izlazi na vidjelo strah od tektonskih promjena” u Hrvatskoj u slučaju Milanovićeve pobjede.
Puno je toga na kocki ne samo za zemlju nego i za Europu koja se bori s nestabilnošću izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu.
Ako HDZ ostane na vlasti, zemlja bi zadržala relativnu političku stabilnost i nastavila prozapadnim kursom potpore Ukrajini u borbi protiv Rusije. Uspjeh SDP-a uzdrmao bi dugogodišnju dominaciju HDZ-a u politici i potencijalno otvorio prostor za jači proruski utjecaj u zemlji, slično Mađarskoj i Slovačkoj.
HDZ je uglavnom držao vlast otkad je Hrvatska stekla neovisnost od bivše Jugoslavije 1991.
Predsjednik ima uglavnom ceremonijalnu ulogu u Hrvatskoj, dok premijer ima većinu političke moći.
'Milanović otvoreno ignorira Ustavni sud'
Nakon što je Milanović raspisao izbore i najavio iznenadnu kandidaturu za premijera, započeo je kampanju u ime SDP-a. No uskočili su suci hrvatskog Ustavnog suda, rekavši da je taj potez protuustavan. Rekli su da se predsjednik ne može kandidirati za premijera, sudjelovati na predstojećim parlamentarnim izborima ili voditi kampanju za bilo koju stranku, osim ako prethodno ne podnese ostavku. Milanović je to odbio, otvoreno ignorirajući Ustavni sud i nastavivši voditi kampanju u korist lijevog saveza. Optužio je Plenkovića i HDZ za raširenu korupciju i "masovnu krađu" državnih sredstava, pozivajući se na prošle i sadašnje afere, od kojih su neke okončane gore u sudovima.
Plenković je odbacio optužbe.
Izbori su se odigrali kao posljednja epizoda dugotrajnog rivalstva između Plenkovića i Milanovića. Milanovićeve živopisne uvrede vrijeđaju mnoge, ali on je i dalje najpopularniji političar u anketama, za kojeg se smatra da govori otvoreno i koristi jednostavne riječi za razliku od suzdržanijeg Plenkovića. Milanović je tijekom rata u Ukrajini često izražavao proruske stavove, protiveći se obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao i slanju oružja u Ukrajinu jer, smatra, to samo produžava rat. Plenkovića je nazvao "običnom kukavicom" jer ga je navodno spriječio da izravno sudjeluje na izborima.
Za Plenkovića će igra biti gotova nakon srijede, rekao je Milanović i pozvao birače da izađu u što većem broju kako bi se riješili Plenkovića i njegovog kartela. Plenković je optužio svog suparnika da je neodgovoran i da "gura Hrvatsku i hrvatski narod u ruski svijet". Plenković je rekao da Milanović ne bi trebao obnašati nikakvu javnu dužnost, opisavši ga kao "političkog otpada koji je donio samo negativnosti".
Većina predizbornih anketa predviđa pobjedu HDZ-a, ali bez dovoljno mandata da samostalno vlada. Lijeva oporba mogla bi imati koristi od nezadovoljstva visokom inflacijom i općim ekonomskim problemom u većini članica EU. Manje stranke na desnici i ljevici mogle bi biti ključne i HDZ-u i SDP-u u njihovom pohodu na vlast.
Američka novinska agencija piše da bi ostankom HDZ-a na vlasti Hrvatska zadržala "relativnu političku stabilnost i nastavila prozapadnim kursom", a da bi prevaga SDP-a potencijalno „otvorila prostor za snažniji proruski utjecaj” kakav se vidi u Mađarskoj i Slovačkoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Pitali smo vas znate li kad su izbori: 'Nemam pojma, ne zanima me'
