Na stranačkom skupu koji je Domovinski pokret organizirao početkom lipnja prošle godine, upozorili su na depopulaciju Hrvatske te na lošu gospodarsku situaciju na istoku zemlje.
"U deset godina smo izgubili jedan Osijek i jedan Slavonski Brod. Mislim da trebamo ustati i reći kako ne odlazimo. Ostajemo i demokratskim putem ćemo u Hrvatskoj preuzeti vlast i zaustaviti katastrofalne poteze", poručio je tada predsjednik stranke Ivan Penava, a vlast su danas i preuzeli.
Nakon dugih 20 dana razgovora, dogovora i pregovora, HDZ i DP pronašli su zajednički jezik. Obznanio je to Penava danas poslijepodne riječima "Gotovo je!", izlazeći iz Banskih dvora s posljednjeg sastanka na kojem su se usuglašavali detalji nove Vlade koja će iduće četiri godine voditi Hrvatsku.
No, koliko je to na tragu onoga što je Domovinski pokret s Penavom na čelu zagovarao prije izbora? Padalo je u to vrijeme mnogo teških riječi, pa i optužbi, a prisjetili smo se i nekih stvari koje su DP-u u to vrijeme smetale i oko kojih bi se mogla lomiti koplja u vladajućoj većini u godinama koje dolaze.
Muke po lektiri i covid cenzura
U rujnu prošle godine, DP-ovcima je zasmetao popis lektire. Točnije, dodatni naslovi lektira koje su profesori birali.
"Ovo radim prvenstveno zbog djece, ali i zbog roditelja da znaju što je moguće da im dođe djeci u ruke", rekao je tada predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, Stephen Nikola Bartulica. "Ja sam radio jedan presjek. Tu se radi o zloupotrebi školstva radi ideoloških ciljeva. Nije mi bilo potrebno čitati cijelu knjigu", napomenuo je.
U prosincu prošle godine, nije se Bartulici svidjela ni "postpandemijska oluja" te "neviđena cenzura" koja se događala u vrijeme pandemije covida.
"Smeta me što je hrvatska Vlada naručila za svaku odraslu osobu i dijete pet doza cjepiva, u visini 200 milijuna eura, uzaludno. Još nisam upoznao roditelja koji žali što nije cijepio svoje dijete tijekom pandemije i netko treba odgovarati što je potrošeno 200 milijuna eura poreznih obveznika", ocijenio je Bartulica tada.
Ilegalni migranti i problemi na granici
Domovinski pokret otišao je toliko daleko da je premijera Andreja Plenkovića početkom ove godine okrivio za tragičnu prometnu nesreću na autocesti A1. U pitanju je bila potjera za ilegalnim migrantima, koja je odnijela nekoliko života. U svom priopćenju, DP-ovci su tada prozvali Plenkovićevu politiku prema migrantima, a Hrvatsku nazvali mjestom "kaosa i terora".
"Do kada ćete tolerirati i poticati protuzakoniti ulazak takozvanih 'migranata' u Hrvatsku?", upitali su, na što im je premijer već sutradan odgovorio da se radi "o briljantnom priopćenju s još briljantnijim logičkim slijedom".
U veljači pak, DP-ov Mario Radić poručio je iz saborskih klupa da Domovisnki pokret nije igračka ni Andreja Plenkovića ni Zorana Milanovića, da je različit i autentičan dok su s druge strane lijeva i desna strana Sabora u dosta slučajeva iste.
"DP je bio protiv Istanbulske konvencije, ima jasna stav prema ilegalnim migrantima, podupire referendumske inicijative, zalaže se za pravo glasa iseljenika", nabrajao je Radić u svom slobodnom govoru. "Hrvatskoj je pun kufer tabora i podjela, a činjenica je da su desna i lijeva strana Sabora u dosta slučajeva isti", dodao je.
Ekipe s kojima se ne može
DP-ovci su tog istog mjeseca bili i jedini koji nisu potpisali zahtjev za raspuštanje Sabora. Njihov Stipo Mlinarić komentirao je i tom prilikom moguće koalicije nakon izbora.
"Glasno i jasno sam rekao da mi nikad nećemo otići s Možemo!, ali da nikad nećemo otići s SDSS-om i ekipom, HDZ-om. Rekao sam sve što mislim o njihovoj koaliciji. Domovinski pokret je treći put. Imamo lijevu i desnu stranu komunističke partije koja se svađa. I imate onaj srednji red gdje sjedi Domovinski pokret koji ima svoje politike, stavove i izlazimo samostalno za izbore. Pozivamo ljude da izaberu nešto drugo, a ne ove dvije iste strane jedne partije", kazao je Mlinarić tada.
Slične poruke DP je cvrkutao i sa svog velikog skupa u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.
S HDZ-om su ipak morali, jer 13 mandata nije dovoljno za samostalno upravljanje zemljom, a koalicije u koje su ih mamili Most i SDP, lako je pretpostaviti, nisu im bile dovoljno privlačne.
"Hrvatsku državu štitit ćemo i uvažavati pod svaku cijenu. I sve njezine institucije i njezine ljude. (…) Postoji treći put, on je uzak, malen, taj put ne raspolaže silnim milijardama. Nije glasan, nije spreman na apsolutno sve jer ima vrijednosti, ideale i emociju. Taj put između crvene i plave Hrvatske zove se vukovarska Hrvatska. To je dragulj u kruni, tamo je vodotoranj, simbol zajedništva. A ta vukovarska Hrvatska - to smo mi i to su branitelji", poručio je tog ožujka Ivan Penava.
U izbornoj noći, Mlinarić je upite o mogućoj koaliciji s HDZ-om ili SDP-om nazvao hipotetskim pitanjima.
"Tko pristane na 10 zahtjeva Domovinskog pokreta može početi pregovarati, a o koaliciji će odluku donijeti predsjedništvo. S kim će se pregovarati, to je na DIP-u i na hrvatskim građanima", kazao je tada.
U istoj noći, Penava je naglasio da SDSS i Možemo! ne dolaze u obzir ni pod kojim uvjetima.
"Vrlo je razvidno da ćemo sa ovim sazivom i povjerenjem, ali uz pomoć koalicijskih partnera moći činiti jedan značajan faktor na političkoj sceni. Kada uzmete ta dva pola, crveno i plavo, stalno smo komunicirali da ne pripadamo ni jednom. Jedini kojima pripadamo je hrvatski narod", ponovio je tada, priznao da ih zovu "sa svih strana", ali i naglasio da neće iznevjeriti svoje birače ni hrvatski narod.
Željena ministarstva i podjele fotelja
Kada su pregovori s HDZ-om počeli, DP bio je zainteresiran za pozicije u četiri ministarstva. Bili su to resori kulture, zaštite okoliša, poljoprivrede i demografije. Dobili su demografiju, poljoprivredu, energetiku, potpredsjednika Vlade i 11 državnih tajnika, a iz ruke su im izmakla "identitetska" - Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
U demografiji će tako dobiti priliku raditi na temama koje su im u fokusu, a koje su jasno komunicirali i prije izbora. Spadaju u to rješenja za zaštita života, obitelji, potpuni otklon od rodne ideologije. Deratifikacija Istanbulske konvencije, koju su priželjkivali, najavio je HDZ već tijekom pregovora, ipak neće biti moguća. Međutim, ostaju im teme kao što su zaustavljanje promidžbe promjene spola, potpuna zabrana posvajanja i udomljavanja djece homoseksualnim parovima bez iznimki. Naknada koja bi stimulirala majčin odgojni i kućni posao barem do polaska u školu najmlađeg djeteta.
Željeli su DP-ovci i Ministarstvo unutarnjih poslova, kako bi riješili probleme na hrvatskim granicama. Bez tog će ministarstva ipak ostati, no moguće je da su s HDZ-om u tom ministarstvu uspjeli ispregovarati državne tajnike.
"Kad bismo prekopali tko je što govorio o DP-u i što smo mi govorili o drugima, pitanje je bi li itko mogao s ikim razgovarati u politici", kazao nam je u svibnju Ivan Penava na pitanje, kako će HDZ i DP uspjeti pomesti pod tepih sve teške riječi kojima su se častili posljednjih godina. "Tu smo da provodimo kampanju, da agitiramo za sebe i politiku, da organiziramo život u Hrvtaskoj i da politiku usmjerimo u smjeru koji smo zagovarali. To nije prepreka za suradnju", dodao je.
A koju politiku su zagovarali, jasno su nam izložili prije izbora, kada smo ih kontaktirali i zamolili da nam izlože dijelove svog programa koji se tiču aktualnih tema u zemlji. Prenosimo u cijelosti odgovore koje nam je Domovinski pokret tada poslao:
Zdravstvo i duge liste čekanja
"Domovinski pokret kao jednu od najvažnijih mjera predstavlja liberalizaciju zdravstvenog osiguranja tako da zdravstveno osiguranje i nadalje bude obavezno za sve stanovnike Hrvatske, no da se dokine monopolistička pozicija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje danas jedino provodi osnovno zdravstveno osiguranje, za razliku od dopunskog zdravstvenog osiguranja koje se može sklopiti kod više osiguravajućih kuća. Primjenom slobodnog izbora osiguravajućeg modela razvila bi se zdrava konkurencija osiguravajućih kuća, porasla bi diversifikacija ponuđenih usluga, a kao rezultat bi osiguranici dobili promptnije usluge bez duljih čekanja.
Druga mjera koju predlaže Domovinski pokret odnosi se na striktno razdvajanje javnog od privatnog zdravstva, čime bi se onemogućilo plaćanje zdravstvenih usluga u privatnim klinikama iz sredstava HZZO. Posebno bi se to odnosilo na djelatnike kojima je danas dopušteno u radnom odnosu raditi u državnoj bolnici, a u slobodno vrijeme u privatnoj praksi, s nerješivom listom čekanja na određene usluge u državnoj bolnici i promptnim rješavanjem iste usluge u privatnoj, a sve na račun HZZO-a."
Demografija i stambeno pitanje
"Domovinski pokret pripremio je Strategiju demografskog oporavka kojom se djeluje u tri pravca, a to su obuzdavanje daljnjeg iseljavanja, pronatalitetne mjere i mjere za povratak iseljenika. Domovinski pokret je spreman za ulaganje najmanje 4 posto BDP-a za potrebe provođenja strategije demografskog oporavka na državnoj razini, te tako osiguravanje dovoljnih sredstava za sve mjere obuhvaćene strategijom, u četverogodišnjem razdoblju. Jedinice lokalne samouprave će aktivno provoditi mjere stambenog zbrinjavanja putem dugoročnog najma i ulaganjem u vlastitu stanogradnju i/ili putem pomoći pri kupnji vlastitog stambenog prostora.
Za urbane sredine gradovi i općine, sami i/ili uz financijsku dotaciju države moraju ulagati u stanogradnju za mlade osobe i/ili za mlade i ostale obitelji. Gradovi i općine mogu dio stambenih kapaciteta davati u dugoročni i sigurni najam, po prihvatljivim cijenama, uz poštivanje kriterija od strane najmoprimaca. Također, mogu stanove prodavati po realnim cijenama, također po kriterijima koji će obiteljima omogućiti proširivanje. Obiteljima s više djece grad i općina umanjuju udio otplatnih rata, to je mjera čijom primjenom se može povećati prirodni prirast. Također, postoji model za preuzimanje dijela stambenog kredita za one obitelji koje ga već imaju, a u pravilu se radi o dugoročnim kreditima. Porastom broja članova u obitelji, treba rasti i udio financijske pomoći za otplatu stambenih kredita.
U ruralnim sredinama se DP zalaže za državno odgovornu revitalizaciju tih područja investiranjem u neophodne djelatnosti za svakodnevni život, poput ambulanti, pošta, vlakovnih i autobusnih veza, vrtića i osnovnih škola, te uvjeta za sportske aktivnosti. Ovdje se misli i na revitalizaciju otočkog života. Problematika ruralnog raseljavanja, a time i mogućeg ponovnog naseljavanja leži u državno uvjetovanoj provincijalizaciji, bez dobrih ili čak bez ikakvih prometnih povezanosti s većim urbanim središtima, a koje bi bile neophodne za rad, obrazovanje djece, medicinske i druge usluge.
Općenito, financijski će se poticati sklapanje braka poreznim olakšicama za novosklopljene brakove u razdoblju od barem jedne godine. Primjenjivat će se drugi oblici financijskih potpora za roditelje novorođene djece, poglavito za obitelji s više djece. Osigurat će se mjesto u jaslicama i vrtiću za svako dijete bez iznimke i ostale mjere skrbi za dijete kao i za djecu školskog uzrasta nižih razreda. Ulaganje jedinica lokalne samouprave, gradova i općina u dovoljan broj vrtićkih, a misli se, naravno, i na jasličke potrebe, je conditio sine qua non svake civilizacijske razine, a poglavito pronatalitetne kakva Hrvatska žurno mora postati. Isto se odnosi i na školske kapacitete, bez iznimke. Financijska potpora obitelji za svako novorođeno dijete do njegova polaska u školu, s linearnim povećanjem, a u iznosu koji bi majkama koje tako žele omogućio ostanak u obitelji do polaska u školu najmlađeg djeteta. Puna isplata naknade za vrijeme trajanja cijelog jednogodišnjeg porodiljnog dopusta za jednog roditelja."
Rad nedjeljom
"Domovinski pokret podržava princip neradne nedjelje u svim djelatnostima osim hitnih i to argumentira pravim primjerom brige za obitelj i dobrobit djece i obiteljskog života. U određenim područjima, turističkim, i u određenim razdobljima godine, može se dopustiti produljeno radno vrijeme radnim danima uz adekvatnu financijsku naknadu zaposlenima, no i dalje uz zabranu rada nedjeljom."
Zamrzavanje cijena proizvoda u trgovini i cijena energenata
"Kratkoročno se takve mjere mogu pokazati korisnima, građani ih većinom pozdravljaju, no treba misliti i na budućnost. Povijesno iskustvo nas uči da dugotrajnije zamrzavanje cijena dovodi do nestašica i recesije."
Banke i porezni sustav
"Načelni stav Domovinskog pokreta je taj da ne trebaju novi porezi, nego porezno rasterećenje kako bi se dao poticaj malom i srednjem poduzetništvu koji su temelj ekonomskog razvoja. No kad su strane banke u pitanju, smatramo da treba uvesti porez na ekstraprofit. U vremenima kad građani sve teže žive banke ostvaraju rekordne dobiti."
Blokirani građani
"Vrlo smo jasno istaknuli da se borimo za dostojanstvo svih građana i protiv ovršne mafije. Nužne su promjene Ovršnog zakona koje će olakšati položaj blokiranih ljudi. Ponajprije im treba omogućiti da sudjeluju na financijskom tržištu. Osim toga, ako je dug 50 eura mora se zakonski spriječiti da on kasnije može narasti nekoliko puta. To nije pravedno. Osim toga, treba raditi na educiranju građana kako bi povećali razinu financijske pismenosti i financijske discipline."
EU fondovi
"Ako se ovdje misli na povlačenje novca iz EU fondova na razinama jedinica lokalne samouprave, to pitanje se rješava jednostavnim uputama i savjetovanjima oko zadovoljavanja forme pri apliciranju za dobivanje sredstava iz EU. Domovinski pokret poklanja punu pažnju ovoj temi budući da se na primjerima drugih zemalja, a i nekih područja u Hrvatskoj, vidi izrazita korist za infrastrukturne radove, a sve uz potpunu kontrolu protoka sredstava i bez mogućnosti zloupotreba."
Arbitraža Ina - Mol
"Gašenje rafinerije u Sisku posljedica je krivih energetskih politika koje nisu uzimale u obzir nacionalne interese. Ipak, modernizirana rafinerija u Rijeci ponovno radi punim kapacitetima. To treba održati. Hrvatska mora imati mogućnosti proizvodnje goriva. To je posebno važno u kriznim i geopolitički izazovnim vremenima. Arbitražu INA-MOL najviše je gurao Most. Mnoge arbitražne postupke Hrvatska je izgubila, a neke bi još mogla i izgubiti. Sjećamo se da je i HDZ najavio otkup dionica INA-e od MOL-a, no vidimo da od toga nema ništa. Sjećamo se i toga da ministar Ćorić svojim potpisom omogućio da nafta ide na preradu u Mađarsku. Zašto ne u Rijeku? Očito je da u energetskim politikama najviše stradavaju nacionalni na račun određenih partikularnih interesa."
Uvođenje obveznog vojnog roka
"Domovinski pokret se zalaže za uvođenje obaveznog četveromjesečnog vojnog roka za ročnike i dragovoljnog za ročnice, sa svrhom obuke i dovođenje nacije na višu razinu nacionalne sigurnosti, za različite potrebe, ne nužno ratne, već i u nepogodama, nesrećama i drugim izvanrednim situacijama. Vojna obuka doprinosi zrelosti, odgoju i spremnosti ročnika, podiže nacionalnu svijest i koristi razvoju ozbiljnog društva. Četveromjesečno razdoblje obuke ne može ni ja koji način ometati druge privatne planove ročnika u vidu zaposlenja ili profesionalnog usavršavanja, obrazovanja ili planiranja obitelji."
Migracije
"Domovinski pokret smatra da se nelegalne migracije moraju potpuno onemogućiti. Samim time što su ilegalne, dakle, su u suprotnosti s hrvatskim zakonima, pa tu nema mnogo prostora za odstupanja od provođenja zakona. To je pitanje visokog rizika nacionalne sigurnosti. S druge strane, blagim mjerama koje se već godinama provode na hrvatskim granicama, te represivnim mjerama isključivo prema švercerima migranata, Hrvatska se već dovela u vrlo nepovoljno stanje s obzirom na provođenje postupka prve registracije na tlu Hrvatske, čime ona postaje zemlja deportacije iz svih ostalih zemalja EU koje ilegalne migrante vraćaju iz svojih zemalja. Hrvatska nema nikakav plan za zbrinjavanje tih ilegalnih migranata."
NATO i Ukrajina
"Hrvatska treba pružiti svu potrebnu humanitarnu pomoć Ukrajini što i čini. Vidimo da SAD i zemlje EU-a Ukrajini šalju i veliku vojnu i logističku pomoć. Međutim, Hrvatska ne treba slati svoju vojsku u Ukrajinu. To otklanja čak i Poljska kao zemlja koja graniči s Rusijom i među prvima je na mogućem udaru od zemalja NATO-a. Ovaj je prijedlog o slanju vojske u Ukrajinu iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a potporu mu je dala i Kanada. Ni on sam ne vjeruje u to što priča, ali se nakon odlaska Angele Merkel želi nametnuti kao svojevrsni lider na razini EU-a. Jasno je da bi slanje kopnenih trupa bilo koje zemlje NATO-a u Ukrajinu značilo rat NATO-a i Rusije odnosno početak trećega svjetskog rata. To nije u interesu nikome tko je razborit i dobronamjeran. Još jedan veliki rat Europa bi teško preživjela."
Plaće i mirovine
"Nužan je rast mirovina kako bi naši umirovljenici živjeli dostojanstveno, a rast plaća kako bi se ljude zadržalo u Hrvatskoj. Vlada je povećala plaće službenicima u javnim i državnim službama, a povećala je i mirovine. Međutim, to se učinilo zaduživanjem kao oblik predizbornog kupovanja glasova. Kako bi prodisalo poduzetništvo, ali i investicije Hrvatskoj su potrebni niži porezi. Nižim porezima treba stvoriti povoljnije poduzetničko i investicijsko ozračje. Visokim porezima plaćaju se korupcija i klijentelizam. U Hrvatskoj je potrebna potpuna promjena modela od kronističkog prema protržišnom. Klijentelizam sprječava rast mirovina i plaća na realnim osnovama, a ne na temelju zaduživanja. Zato je potrebna reforma pravosuđa i javne uprave. Nova kuća ne može se graditi na starim i klimavim temeljima pa tako ni ekonomski rast, koji jamči više plaće, na neracionalnom ekonomskom modelu."
POGLEDAJTE VIDEO: Bijeli dim s krova Banskih dvora: Vrhunac trilogije kao Povratak Kralja ili totalni potop kao Vrisak 3
