Već odavno znamo da je 2024. godina superizborna, i na vratima su parlamentarni izbori koji će se održati 17. travnja.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne sadrži izričito definiciju izborne promidžbe. Smatra se da izborna promidžba predstavlja skup radnji koje poduzimaju izborni sudionici u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.
Nema sankcija za kršenje
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
I ono što je zanimljivo, za kršenje izborne šutnje prilikom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon ne predviđa novčane kazne.
Za razliku od izbornih zakona koji se odnose na lokalne izbore i izbore članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19, dalje: Zakon) ne propisuje kršenje izborne šutnje kao prekršaj, pa tako niti novčane sankcije za kršenje izborne šutnje, objasnili su nam iz DIP-a.
Podsjetimo, najčešće se građani pritužuju na SMS poruke tijekom vremena izborne šutnje, na objave na društvenim mrežama, traže zaštitu osobnih podataka...
POGLEDAJTE VIDEO: Ujedinjena oporba pred prvim testom: A Plenković im nametnuo ritam za kojim još uvijek kaskaju
