Tehnički premijer Andrej Plenković - od danas mandatar Plenković, ubuduće novi-stari predsjednik Vlade Plenković - objavio je danas da je prikupio 76 ruku za mandat za sastav nove Vlade. To je, manje-više bilo za očekivati. Novost koja datira od jučer, pak, je ta da ćemo od sada imati Ministarstvo demografije, i to pod palicom Domovinskog pokreta.
Ministarstva dolaze i odlaze. Baš kao Vlade. Odnosno, kako dođe nova Vlada, tako u sustav "kapne" i pokoje novo ministarstvo. Zvuči neobično, ali zapravo i nije.
"Niti broj vladinih resora, niti njihov sastav nije nešto što je zapisano u kamenu, nego se sastav kabineta i nadležnosti ministarstava uvijek na početku mandata, prije izbora vlade, definiraju Zakonom o vladi", kaže politički analitičar Davor Gjenero.
"Redovito prije početka mandata, taj se zakon mijenja i prilagođava se prioritetima koalicijskih partnera i interesima stranaka koje sudjeluju u toj koaliciji. Je li to optimalni način upravljanja? Naravno da nije, ali je posljedica odnosa političkih snaga", dodaje.
A omjer političkih snaga trenutno je takav da je DP "isposlovao" upravljanje resorima poljoprivrede, gospodarstva te demografije i useljeništva, za što će se osnovati novo ministarstvo, potvrdile su jučer obje strane. Uz ministarske pozicije dobivaju i dva mjesta potpredsjednika Vlade te jedno potpredsjednika Sabora.
"Osnivanje Ministarstva demografije ustupak je mlađem koalicijskom partneru, a taj je ustupak puno 'jeftiniji' nego da je mlađim partnerima ustupljeno, na primjer, Ministarstvo kulture ili Ministarstvo unutarnjih poslova", mišljenja je Gjenero.
Pojašnjava kako je "šetnja" nekih dijelova resora ili spajanje i razdvajane resora česta pojava. Podsjeća, primjerice, da su nekada Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo pravosuđa bila dva zasebna resora, a trenutno čine jedno ministarstvo. Međutim, to ne znači da će tako ostati i u budućem parlamentarnom mandatu. Ili, zaštita okoliša ponekad je bila vezana uz Ministarstvo graditeljstva, a neko vrijeme bila je i sklopu Ministarstva energetike - što bi se i sada moglo dogoditi.
Ministarstva su "švrljala" kroz svih 15 Vlada, koliko ih je Hrvatska imala od svoje neovisnosti. Tako smo, primjerice, ratnih 90-ih godina, imali Ministarstvo informiranja. Postojalo je tada i Ministarstvo vodoprivrede, ali i Ministarstvo za robni promet. U to vrijeme imali smo i Ministarstvo iseljeništva, a sredinom 90-ih pojavilo se i Ministarstvo privatizacije i upravljanja imovinom.
Tijekom Vlade Zlatka Mateše, od 1995. do 2000. godine, nazivi ministarstava donekle su se ustalili i zadržali do danas. Doduše, tada ih je bilo i više nego ikad prije ili poslije - čak 23. U to vrijeme imali smo Ministarstvo povratka i useljeništva pa Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove kao i Ministarstvo za europske integracije koje je nastavilo postojati i tijekom Račanove te Sanaderove Vlade odnosno, sve do Vlade Jadranke Kosor, 2009. godine.
Tada smo, međutim, dobili Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti koje je u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, od 2011. do 2016. godine, "nestalo", dok se Kosoričino Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tijekom Milanovićeve vladavine razdvojilo na dva ministarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Pod Vladom Tihomira Oreškovića, 2016. godine, postojalo je pak Ministarstvo socijalne politike i mladih, koje je Plenkovićeva Vlada te iste godine objedinila pod Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. To je ministarstvo u drugoj Plenkovićevoj Vladi "mutiralo" u Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a sada će se, pod njegovom trećom Vladom, onoj u kojoj sjedi i Domovinski pokret, Ministarstvo demografije opet aktualizirati.
Ukratko, kako se mijenjaju politički prioriteti, tako se mijenjaju ili regrupiraju i ministarstva.
"Uvijek je složeno izdvajanje uprava iz nekog sustava, uvijek pri takvim promjenama prijeti da ostanete bez nekih od najboljih javnih službenika koje imate u tim upravama, jer najbolji su uvijek poželjni i poslovnom sektoru. A javni službenici po definiciji ne vole nesigurnost i utjecaj političke volje, koji se izražava u takvim razdvajanjima uprava i premještanjima u druga ministarstva", mišljenja je Gjenero.
Zanimljivo će biti promatrati razvoj situacije u Ministarstvo gospodarstva, iz kojeg će sada resor energetike biti izdvojen i predan u ruke DP-ovaca.
"Kad je riječ o osnivanju Ministarstva energetike, pitanje je je li racionalnije i efikasnije javnim politikama u toj sferi upravljati u sklopu jedinstvenog Ministarstva gospodarstva ili je bolje izdvojiti to ministarstvo. Međutim, kod donošenja takve odluke valja voditi računa o tome da se javne politike ne oblikuju samo na razini kabineta ministara, nego da ih oblikuju eksperti okupljeni u upravama ministarstva, a da uprave i provode i nadziru provođenje tih politika. Kad se rade takve promjene, valja voditi računa da se očuva ljudski kapital u upravama i da se kompetentne ljude iz javnih uprava održi u timu", kaže Gjenero.
Podsjeća da je u vrijeme Oreškovićeve Vlade energetika bila dio resora zaštite okoliša.
"Ali je tada bila daleko lošija situacija nego sada, jer su javni službenici, koji su se ranije bavili energetikom, ostali u sastavu Ministarstva gospodarstva, a u Ministarstvu zaštite okoliša taj je resor vođen bez postojećeg znanja i ljudskog kapitala unutar javne uprave", napominje Gjenero, dodajući kako je zaštita okolišta ponekad bila vezana uz Ministarstvo graditeljstva, a ponekad u sklopu Ministarstva energetike, što bi se i sada moglo ponoviti.
"U pregovorima uvijek pobjeđuje onaj tko ima bolju "BATNA-u, better alternative towards negotiation agreement (bolju alternativnu pregovaračkom sporazumu, op.a.). Dakle kad se nešto, kao što je to bilo isključivanje SDSS-a iz vladajuće koalicije, ili kao što je to bilo čelno mjesto u energetskom sektoru, nametne kao uvjet sklapanja sporazuma, a druga strana nema bolju alternativu postizanju dogovora, onda se takav dogovor i postiže", kaže Gjenero o novom "restrukturiranju" ministarstava, napominjući kako mu se čini da DP ipak nema dovoljno upravljačkih kapaciteta.
"Samo u jednom gradu obnašaju izvršnu vlast, njihovi zastupnici nemaju iskustva u kreiranju javnih politika. Zato je mudro ono što je napravio njihov potpredsjednik Radić u pregovorima, tražeći povećanje prihoda dužnosnika. To znači da će vjerojatno kao državne tajnike pokušati angažirati ljude koji nisu vezani uz stranačku strukturu, a jedino s pristojnim plaćama na tim mjestima mogu privući kompetentne ljude izvan stranke", zaključuje Gjenero.
POGLEDAJTE VIDEO: Krešimir Macan: 'Ovo će biti desna vlada, nećemo moći reći da je vlada desnog centra zbog DP-a'
