Svima koji nešto znaju o inteligenciji kod životinja, vijest iz Švedske zvučat će logično. Ali, da će netko od toga napraviti biznis i naći gradskim vranama društveno korisnu ulogu, a njima beskrajno važan element preživljavanja u gradu…
The Guardian je objavio vijest o pilot projektu u gradu Södertälje na jugoistoku Švedske, kojim se planira, ako bi sve prošlo kako treba, da ove ptice ubuduće budu zadužene za skupljanje opušaka cigareta s ulica.
Svake godine diljem Švedske po ulicama završi više milijarde opušaka, koliko god ta zemlja već godinama provodila restriktivna pravila za ograničavanje pušenja. Opušci stoga čine čak 62 posto uličnog smeća. I tko će to onda sve pokupiti, i to opušak po opušak po opušak…?
"One su divlje ptice, ali u ovome sudjeluju dobrovoljno", objasnio je za Guardian suštinu svog start upa Christian Günther-Hanssen, osnivač tvrtke Corvid Cleaning.
Njegova tvrtka konstruirala je aparat koji, svaki put kad vrana donese opušak i ubaci ga u predviđeni otvor, vranu nagradi zalogajem ukusne hrane. E sad, zašto baš vrane?
Prve znanstveno razrađene ideje o tome da bi neke ptice mogle biti jako inteligentne pojavile su se još krajem 1960-ih, krajem 1970-ih, kada se uočilo da na inteligenciju jako utječe očekivana veličina mozga neke životinje u odnosu na veličinu tijela. Kod porodice vrana bilo je jasno da je mozak izrazito velik.
Desetljećima su vrane iznenađivale znanstvenike sve novim i novim iskazanim sposobnostima poput prepoznavanja sebe samih u ogledalu, organizacije vrlo složenog društva s jasnom hijerarhijom jedinki i njihovim ulogama, pa i pravilima, čak i prenošenja znanja jednih drugima.
2004. poznata britanska psihologinja Nicola Clayton i njen australski kolega Nathan Emery objavili su rezultate svog istraživanja o razvoju inteligencije kod vrana u odnosu na razvoj inteligencije kod majmuna, što je uključivalo i ljude. Utvrdili su da su vrane, najblaže, podjednako inteligentne kao veliki čovjekoliki majmuni.
Daljnja istraživanja već vranama do danas priznaju da su inteligentne poput prosječnog sedmogodišnjeg djeteta, a u eksploziji društvenih mreža mnogi su ljubitelji viralnih videa pronašli u sebi vranoljupca, bilo da su gledali kako se vrane igraju, kako rješavaju probleme, kako komuniciraju.
Günther-Hanssen je zbrojio jedno s drugim i predložio gradskim vlastima Södertäljea da istreniraju vrane kako bi skupljale opuške. Time bi grad smanjio troškove skupljanja opušaka s ulica za oko 75 posto, što je sasvim ozbiljan iznos ako se zna da Södertälje godišnje na čišćenje opušaka potroši skoro dva milijuna eura.
Posebno je zanimljiv je dio izjava Günther-Hanssena o tome kako namjerava provesti svoj projekt u djelo:
"Lako ih je naučiti i kod njih je veća šansa da će učiti jedna od druge. Istodobno, manja je opasnost da zamijene hranu za smeće."
Ono o "učenju jednih od drugih" Günther-Hanssen nije lupio bez veze. Riječ je o dokazu što ga je 2012. objavio John Marzluff, stručnjak za divlje životinje sa Sveučilišta Washington, da su vrane kadre zapamtiti lice čovjeka.
Ubrzo se pokazalo da su kadre čak jedna drugoj "opisati" kako izgleda neki čovjek, u pravilu koji im se na neki način zamjerio. Kako to čine, nije sasvim jasno, ali je jasno da su jedna drugu u stanju učiti.
Konačno, vrane su se razvile u ovako iznimno inteligentne ptice zbog još dva glavna razloga. Prvo zato što su evoluirale u vrlo negostoljubivim okruženjima, dakle morale su razviti sposobnost rješavanja problema.
Drugo, vrane jako dugo ostaju uz svoje roditelje, što znači da imaju duže vrijeme na raspolaganju da od njih uče, a učenje je ključni element za komunalni pilot projekt u Södertäljeu.
