Guma glavu čuva, šubara je krasi! Guma, a ne čizma, jer radi se o automobilima i činjenici da nas je pokušaj da dovedemo u vezu starost automobila koji voze hrvatskim cestama i prometnih nesreća odvela baš do guma! Gume, njihova (ne)kvaliteta I (ne)adekvatnost, ponajveći su problem i čest uzročnik nesreća, ne dvoji prometni stručnjak Željko Marušić.
"Najveći problem je taj što se vozimo na lošim gumama. Od svih tehničkih stvari, ako nabrojim njih 10, gume su 70 posto svega", naglašava Marušić.
Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 12.6 godina. Marušić će reći kako su nam vozila zastarjela i u njima u pravilu nema novih sigurnosnih sustava poput autonomnog kočenja i širokopojasnih radara. Sva je to bitno, ali…
"Ali najveći problem Hrvatske je što nije propisano da se zimi mora voziti na zimskim gumama, a ljeti na ljetnim", ističe Marušić.
Koliko je u pravi pokazuju, na žalost, i neke od nedavnih prometnih nesreća čije bi posljedice bile manje da na vozilima bile adekvatne gume.
"Ljetna guma gubi svojstva kad temperatura padne ispod plus sedam. A na našem najsunčanijem otoku Hvaru takvih dana imate barem 50 godišnje. Temperatura ispod sedam, još malo vlage, i loš asfalt …. Tu ne bi smjelo biti kompromisa! Ljeti ljetne, a zimski zimske gume", naglašava Marušić.
Populistički kompromisi
Na žalost u nas je, kako kaže Marušić, na snazi populizam, politika kompromisa, logika koja kaže "dat ćemo ljudima da voze smrtonosne automobile i nećemo ih penalizirati". A kompromisa, smatra, ne bi smjelo biti, već bi penalizirati trebalo svaki automobil, odnosno vlasnika čiji automobil nema zadovoljavajući aktivnu i pasivnu sigurnost. Državi, onima koji je vode, mora biti u interesu da su joj na cesti sigurni automobili, ističe Marušić. S obzirom da Centar za vozila dobro kontrolira ispravnost vozila i da je u nas tehnički pregled vozila obavezan jadnom na godinu, gume vrijede više nego sve ostalo. Podsjeća, međutim, Marušić i na ona tri utjecajna čimbenika; vozač, prometnice, vozilo! Na vozaču je 85 posto 'krivnje', prometnice sudjeluju sa deset posto, dok vozilo ima najmanje utjecaja na potencijalnu nesreću sa pet posto.
"Uvijek kažem; dajte mi neispravno vozilo, raštimano skroz i ja ću od Zagreba do Splita doći pet puta bez da imam nesreću. Mogu svojim znanjem vožnje to kompenzirati. Ali dajte najbolje auto budali i ne možete to ničim kompenzirati. Vožnju 200 na sat ne možete kontrolirati. Ako imate budalu za volanom ne možete spriječiti nesreću", upozorava Marušić.
Opasna bura
Dilema nema ni Dalibor Bašić, voditelj poslovanja Autoservisa i trgovine Elez u Kaštel Starom. I on se apsolutno slaže s onom što govori Marušić. Država bi, poručuje, morala propisati da se zimi vozi na zimskim, a ljeti na ljetnim gumama. Da je razlika golema između stare i nove gume, ljetne i zimske vidi svakodnevno s obzirom da u servisu rade i optiku vozila.
"Isti uvjeti, suho ili mokro, i ona starija jednostavno klizi kad se zakoči. Dakle, apsolutno se slažem", kaže Bašić.
Dalmacije je posebna tema kada su gume u pitanju.
"Ovdje ne možete natjerati čovjeka na kupovinu zimske gume, osim ako se ne radi o vozačima koji često idu u Zagreb, ili rade negdje po Zagori pa se boje da ne padne snijeg, ili ih prodajem onima koji se boje kazni kad prijeđu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Da nije kazni nitko ih ne bi mijenjao", pojašnjava Bašić.
Ističe Bašić još nešto. Nisu, naime, snijeg i leda te kiša jedini razlozi zbog kojih je važno imati zimsku gumu na vozilu, pogotovo u priobalju. Problematična je i bura!
Zimska guma bolje drži već na osam stupnjeva. A kad je bura vi imate situaciju da je temperatura 10 stupnjeva, ali je osjećaj hladnoće dva. I tu zimska guma uvijek bolje drži", pojašnjava Bašić.
Zašto se vozači teško odlučuju za troška za gume pomalo je enigma s obzirom da u odnosu na druge kvarove ovaj preventivni trošak zapravo nije velik, pogotovo s obzirom na benefite koje donosi. Na žalost, guma i njeno stanje je područje ostavljeno na procjenu vozača. Inače, uz problematiku guma, Bašić će, na osnovu iskustva, apostrofirati i problematiku kočnica. I na njima se kalkulira i 'štedi'. Sva se na koncu, slaže se i Bašić, ipak u velikoj mjeri svodi na slabu platežnu moć hrvatskog stanovništva. Tih par stotina kuna uštede pri kupovini polovne gume, koliko god star bila, jednostavno se čini privlačnom uštedom.
Premda kaže kako je teško iz mehaničarske radione procjenjivati
koliko smo dobri vozači, Bašić je ipak poprilično kritičan prema
znanju što ga naši vozači imaju o svom vozilu. Iskustvo mu govori
da gotovo pa polovica njih ima problema i s otvaranjem haube. S
druge strane istina je da sve je više servisa i onih koji se
usude zvati majstorima. No, kako kaže Bašić, takvi ne traju dugo,
jer dalje od bazičnog poput promjene ulja ne mogu i ne znaju. Da
sve bude tim gore po sigurnost, vozači se, kaže, boje i
elektronike koje je sve više u automobilima, odnosno boje se da
će ih za svaku upaljenu lampicu u automobilu koja signalizira
nekakav problem u servisima prevariti i to im skupo naplatiti. Na
snazi je, slaže se i on, poprilično nepovjerenje na relaciji
vozači – mehaničari i opet zbog naše platežne moći koja je takva
kakva je. Za početak bi stoga bilo iznimno važno barem mijenjati
gume na vozilu sukladno godišnjem dobu.
"Ali, to se neće dogoditi dok se ne donese takav
zakon", smatra Bašić. Pri tom ukazuje na zanimljivu
činjenicu. Kaže kako bi pravilna promjene guma vlasnicima vozila
donijela uštedu, pogotovo u Dalmaciji. Ljeti je, naime, u
Dalmaciji prevruće, pa se prednje gume se troše brže od zadnjih i
mijenjaju često, a da se u zadanom ritmu izmjenjuju zimske i
ljetne gume štedjele bi se i te prednje ljetne taman toliko da
traju duže. Ovako, upozorava Bašić, vozači su zapravo opasni i
ljeti i zimi a sve zbog guma.
Prosječna starost automobila
Pogleda li se prosječna starost automobila u Europskoj uniji vidi
se da je Hrvatska negdje po sredini. Na prvom mjestu ljestvice
nalazi se Luksemburg s 6,4 godine prosječne starosti, a slijedi
ga Austrija s prosječnom starošću automobila od 8,2 godine.
Većina zemalja ima prosječnu starost automobila između 9 i 14
godina. Na samom začelju ljestvice nalaze se Grčka (15,7 godina),
Estonija (16,7 godina) te Litva (16,9 godina). Prosječna starost
automobila, ali i kamiona, autobusa i kombija, povećava se kako
se krećemo prema istoku Europe. Hrvati voze prosječno 12,6 godina
stare osobne automobile, dok je europski prosjek 10,8 godina. Kad
je riječ o kombijima, u Hrvatskoj su oni stari prosječno 10,6, a
u EU 10,9 godina. Prosječna starost teretnih kamiona u Hrvatskoj
je 14,9, a u EU 12,4 godina. Autobusi su kod nas stari u prosjeku
11,9 godina, a na razini Europske unije 11,4 godine. Ili,
drugačije rečeno, mlađe aute od nas imaju sve države EU zapadnije
od nas izuzev Portugala, dok sve članice EU istočnije od nas
imaju u prosjeku starije aute. Bolji smo od Češke, Poljske,
Slovačke i baltičkih država. Ono što je dobro jest podatak da su
nam automobili u prosjeku ipak na putu pomlađivanja. Prije dvije
godine ta starost bila gotovo 13 godina i već dvije godine
prosječna starost automobila lagano pada.
Popisa kvarova zbog kojih automobili najčešće ostanu na cesti i
nisu u voznom stanju otkriva da većinu popisa čine jednostavniji
kvarovi koje je u pravilu moguće spriječiti redovitim održavanjem
i pažljivijom uporabom auta. Na vrhu je ispražnjen ili neispravan
akumulator. Slijedi, naoko banalan, gubitak ključa. Tu su zatim
problemi s gumama, pa kvarovi alternatora i startera, zatim
problemi s gorivom i svjećicama te pregrijavanje motora.
Treba spomenuti i to da od Nove godine na snagu izmjene trošarina na nove automobile zahvaljujući kojima bi većina novih automobila od siječnja trebala pojeftiniti. Koliki će nove trošarine utjecati na starost voznog parka i poboljšanje sigurnosti na cestama!? Marušić kaže – minimalno i ne bitno, jer to je samo kozmetika.
