Predstavljamo vam popis najbizarnijih i najblesavijih znanstvenih istraživanja 2010.
Muški plesni pokreti
Sedmog srpnja godine gospodnje 2010. objavljen je znanstveni rad koji će promijeniti ljudsku vrstu. U radu se opisuje istraživanje koje je trebalo ustanoviti koji su plesni pokreti privlačni ženama. Ispitano je 39 žena koje su imale priliku gledati 15 video isječaka u kojima plešu kompjutorski generirani muškarci.
Zašto kompjutorski generirani muškarci, a ne pravi kršni, plavooki, visoki muškarci debelog novčanika i profinjenog ukusa? Zato da se djevojke mogu usredotočiti isključivo na plesne pokrete, a zanemariti sve ostale faktore jer svi znamo da su na plesnom podiju, a i u životu općenito, najbitniji plesni koraci. Istraživanje je otkrilo da su neki plesni pokreti privlačniji od drugih. Jedan nula za znanost.
U dvoboju pobjeđuje onaj koji 'poteže' drugi
Istraživanje direktno inspirirano filmovima pokazalo je da u dvobojima valja pucati drugi. Točnije, inicijator akcije(onaj tko prvi 'poteže' revolver) zapravo je sporiji od onoga koji reagira na njegovu akciju.
Znanstvenici takve rezultate pripisuju nagonu za samoočuvanje. Istraživanje je provedeno tako što su ispitanici prvo reagirali na drugu osobu i natjecali se u refleksima, a zatim su se natjecali protiv kompjutera.
U oba slučaja reakcija na 'protivnika' bila je brža od akcije. Primjerice, ako prvi potežete revolver, trebat će vam sekunda da ispalite metak. Ako pak vidite protivnika da poteže revolver, trebat će vam 90 stotinki da ispalite metak.
S obzirom da je napravljena usporedba i s kompjuterom, a rezultati su bili isti, znanstvenci su zaključili da promatranje protivnika kako bi ga se preduhitrilo nema utjecaja na brzinu same akcije.
Uglavnom, cijela ova kompleksna priča svodi se na vrlo jednostavan zaključak – Clint Eastwood uvijek pobjeđuje u dvobojima.
Stepenice postaruju!
Jedna od stvari koju je Einstein uključio u svoju teoriju relativnosti jest da brzina kretanja utječe na starenje, tj. objekti koji se kreću većom brzinom brže stare. Ova teorija proširena je i na nadmorsku visinu pa je tako istraživano ima li visina utjecaja na starenje.
U istraživanju su upotrebljavani vrlo precizni atomski satovi, a mjerena je visinska razlika od više stotina metara pa sve do manje od jednog metra. Ustanovljeno je da objekti na višoj nadmorskoj visini brže stare. Koliko brže? Bez brige, razlika je zanemariva. S obzirom na rezultate istraživanja izgleda da ipak ne morate silaziti sa stepenica, balkona i štikli jer sve ostalo što vas okružuje (stres, kvaliteta prehrane i zraka, te životni uvjeti općenito) utječu puno više na starenje od nadmorske visine.
Mačke piju savršeno
Ove godine tim s američkih sveučilišta završio je istraživanje tehnike kojom mačke piju da bi na kraju zaključili da mačke piju savršeno elegantno i pristojno.
Za razliku od pasa i drugih vrsta koje tek srču ili koriste jezik kao žlicu, mačke se koriste naprednim zakonima fizike da bi tekućinu iz posude unijele u sebe. Koriste prianjajuća svojstva tekućine, inerciju i gravitaciju što pokazuje da su mačke još pametnije nego što se mislilo. Zašto?
Osim što vole presti, šepuriti se, obavljati nuždu tek malo pored kutije s pijeskom, šetati se između vaših porculanskih vaza i kristalnih čaša, izgleda da sada imaju još jedan način na koji mogu privlačiti pažnju. Ovaj način privlačenja pažnje pokazao se iznimno uspješnim u slučaju američkih znanstvenika koji su promatrali mačke kako piju vodu protekle tri i pol godine.
I psi znaju nešto!
Naravno da i među znanstvenicima ima onih koji će stati u obranu pasa i uložiti vrijeme i trud kako bi obranili njihovu čast. Možda nisu skladni i efikasni u pijenju poput mačaka, ali psi imaju vlastiti mehanizam koji ih čini skladnima i učinkovitima.
Kod dlakavih sisavaca metoda sušenja krzna vrlo je bitna za očuvanje i kontroliranje tjelesne temperature. Zbog toga se raznim tehnikama proučavao način na koji psi suše svoju dlaku.
U istraživanju su korištene vrlo sofisticirane metode i oprema kao što su rentgenske kamere, a rezultati pokazuju da su psi vrlo učinkoviti u svojem otresanju krzna i da veći psi moraju ulagati manje truda da bi se osušili.
Ustanovljeno je i da način sušenja vrlo nalikuje centrifugi u perilicama rublja pa se nadamo da će uskoro biti provedeno istraživanje na perilicama. Kada se ustanovi kako funkcionira centrifuga kod perilice, možda bi bilo dobro opet provjeriti kako to rade psi. Za svaki slučaj.
Pranje ruku čisti savjest
Iako je pranje ruku često metaforički korišteno kako bi se prikazalo čišćenje savjesti ili odricanje odgovornosti, izgleda da tu postoji neka dublja veza.
Naime, znanstvenici su zaključili da pranje ruku nakon donošenja odluke na neki način 'resetira' misaoni proces. Kada se donose odluke, jedna ideja se prihvaća kao dobra i preuzima ju se, dok se druga ideja, koju smatramo lošijom, odbacuje.
Nakon odluke te dvije ideje još uvijek postoje u našim mislima, ali 'pranje ruku pomaže nam da se riješimo nedoumica, nelagodnosti i nesigurnosti koje nas mogu obuzeti nakon donošenja odluke'.
Zbog toga je zaključeno da pranje ruku zbilja, a ne samo metaforički, smiruje savjest. No, ne možemo bez da se upitamo nije li to začarani krug s obzirom na to da pranje ruku već toliko dugo koristimo kao simbol za pranja savjesti, a ljudski um je sugestijom moguće uvjeriti u gotovo sve.
Kako do savršene žabice
Kako pronaći savršeni kamen, baciti ga pod savršenim kutom i postići da što više puta odskoči od površine vode? Znanstvenici imaju odgovor.
Iako je provedeno istraživanje kompleksno i preopširno da bismo vam ga prenijeli u nekoliko riječi, a rezultati su primjenjivi na više korisnih polja, zabavno nam je misliti o znanstvenicima koji dane provode bacajući žabice i predano bilježe rezultate.
Još bi zabavnije bilo da su zatajili sve rezultate istraživanja i okoristili se novim spoznajama u privatne svrhe. Da su, primjerice, zataškali sve nalaze primjenjive na područja koja mogu spasiti živote kako nitko drugi ne bi mogao doći do tajne savršene žabice.
Nakon pregleda ovogodišnjih znanstvenih postignuća, ostalo nam je za reći samo da je ova godina možda mali korak za znanost, ali je veliki korak za budućnost ljudske vrste.
Baci oko i na ovo! arti-201012180007006 arti-201010280286006 arti-201011110608006 arti-201011160274006
