Scena počinje pojavljivanjem lica Margaret Atwood iz mraka. Slavna književnica navlači na ruke zaštitne rukavice, uzima bacač plamena iz kojega odjednom sukne plamen ravno u okomito postavljen primjerak njene "Sluškinjine priče".
Bacač plamena bljuje vatru po koricama, po stranicama i ne prestaje, ali knjiga ne gori. Ma, niti da iskoči najmanja iskrica.
Ovakvim videom su Atwood, Penguin Random House i Sotheby's predstavili specijalno izdanje njenog slavnog futurističnog distopijskog romana o ekstremno patrijarhalnom, totalitarnom teološkom društvu u kojoj se točno zna gdje je čije mjesto. A jao onome tko s time problema, posebno ako nije bogati, odrasli bijelac.
Posebnost ovog izdanja je u tome što je tiskano u cijelosti na materijalima sasvim otpornima na vatru. U narednom koraku na scenu stupa Sotheby's koji je organizirao dražbu ovog izdanja.
"Cilj je da služi kao moćan simbol protiv cenzure i da podsjeća na nužnost zaštite djela od vitalnog značaja", objavio je Sotheby's.
Harry Potter i slične blasfemije
Dražba traje do 7. lipnja. Procijenjena vrijednost "nesagorive knjige" je između 50 i 100 tisuća dolara. U trenucima pisanja ovog članka, zadnja ponuda iznosi već 70.000 dolara.
Ovakav način predstavljanja jedne ovakve knjige ne čudi u dobu u kojem je, primjerice, prije tjedan dana Bjelorusija zabranila "1984." Georgea Orwella, također mračan, distopijski, futuristički roman kojega su i inače tokom desetljećima voljeli zabranjivati kojekakvi režimi, od "jednih" do "drugih".
Ili javno spaljivanje knjiga posljednjih desetljeće, dva pod optužbama vrijeđanja tradicionalnih vrijednosti, vrijeđanja vjerskih osjećaja i sličnog, čega nije bila pošteđena niti Hrvatska, a gdje su posebno omiljena meta bili Harry Potter, dječje slikovnice sadržaja što ga je ultrakonzervativni segment društva smatrao opasnim i slično.
Sličnu sudbinu prolazi i roman Margaret Atwood. Dvije godine nakon objavljivanja 1985., za ovaj je roman književnica počašćena Nagradom sira Arthura C. Clarkea. Možemo samo nagađati bi li je dobila iste godine kad je knjiga i izašla, jer 1987. je bilo prvo izdanje beskrajno prestižne nagrade nazvane po tada još uvijek živućoj legendi znanstvene i fantastične književne fikcije.
Kako je počeo kulturni rat
Sljedeća stanica povijesti "Sluškinjine priče" je da je taj roman u 21. stoljeće ušao među 100 najčitanijih naslova Američkog udruženja knjižnica. A onda je diljem Zapada, pa i istočnije, došlo do eksplozije nove konzervativnosti i vjerskog fundamentalizma, a to što su "Sluškinjine priče" i ekranizirane kao globalno popularna serija, značilo je da je knjiga još izloženija napadima.
Počeo je kulturni rat.
Kad je 2006. zabilježen prvi pokušaj uklanjanja djela Margaret Atwood iz neke školske knjižnice u SAD-u, javno je reagirala tako što je, kao prvo, rekla da je zaprepaštena time što određeni krugovi knjigu optužuju da je uvredljiva za kršćane, jer se apsolutno nigdje u knjizi ne spominje da je vladajući režim kršćanski.
Za roman je rekla i to da se seksom bavi puno manje nego, kad se eto već uspoređuje, što to čini Biblija.
U dobu knjiga koje opet gore, nije bilo druge nego složiti izdanje "Sluškinjinih priča" koje će biti nezapaljivo, totalno otporno na oganj. I to samo kako otporno... Sotheby's navodi da su pojedini dijelovi knjige otporni na temperature između 540 i 1200 stupnjeva Celzija.
Sav prihod ide u korist Američkog PEN-a.