Tihim oceanom pluta golema "splav" sastavljena od vulkanskih stijena koja se prostire na 150 četvornih kilometara, objavili su znanstvenici.
"More" plavca, lake i spužvaste stijene, veličine 20.000 nogometnih igrališta prvi su sredinom kolovoza uočili australski nautičari, prenosi u ponedjeljak BBC.
Stručnjaci kažu da splav vjerojatno potječe od podzemnog vulkana kod Tonge koji je prema satelitskim snimkama erumpirao 7. kolovoza.
Nautičari su upozoreni da se ne približavaju zbog potencijalne opasnosti.
Plavac je laki, šupljikavi kamen koji može plutati na površini vode i nastaje kada se magma vrlo brzo ohladi.
Golema "splav" takve stijene najvjerojantije se pojavljuje kada se vulkan nalazi u plitkim vodama, pojašnjavaju stručnjaci.
Australski par koji je katamaranom plovio na otočje Fidži prvi ga je uočio kada je tijekom noći u njega slučajno uplovio.
"Valovi su se odjednom smirili i brod se zaustavio", rekli su Michael Hoult i Larissa Brill o toj noći 16. kolovoza. "Glatka nakupina prostirala se na mjesečini dokle god je pogled sezao".
U jednom trenutku su zaglavili, ali su se uspjeli izvući. Uzeli su uzorke stijene, neke veličine košarkaške lopte i poslali ih na Sveučilište Queensland.
Geolog Scott Bryan kaže da se takve mase u toj regiji mogu vidjeti svakih pet godina. "Fenomen se povremeno pojavljuje. Kako su otoci usred oceana, ljudi ga opaze, ali se onda poslije ne može naći", pojasnio je. "Ponekad se čini kao da se cijeli ocean pretvorio u kopno".
"U ovome trenutku na okupu je više od bilijun komada plavca, ali masa će se s vremenom raspasti i raspršiti po tom području", dodao je.
"Splav" se trenutno kreće prema Fijiju i vjerojatno će proći kraj Nove Kaledonije i Vanuatua, a dijelovi bi mogli doći do Australije.
Kako se masa nošena oceanskim strujama bude kretala, plavac bi mogao postati novi dom morskim životinjama, kažu stručnjaci.
"Velik broj životinja može se uhvatiti za stijene i tako prijeći tisuće kilometara. Prema tome, to je način da se na nekim mjestima obnovi ekosustav, ali tako mogu stići i invazivne vrste", upozorio je dr. Martin Jutzeler sa Sveučilište na Tasmaniji.
Dođe li do Australije, to bi moglo pomoći u obnovi Velikog koraljnog grebena, ističu znanstvenici.
