Datum i mjesto rođenja
Ivo Žinić rođen je 14. siječnja 1960. u Glini.
Školovanje
Osnovnu školu Žinić je završio u Gori, dok gimnaziju u Petrinji. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu stekavši diplomu inženjera arhitekture.
Osoban život
Ivo Žinić je oženjen i ima dva sina, Andreja i Daria.
Karijera projektanta
1986. godine Ivo Žinić se zaposlio u Arhitektonskom projektnom birou Petrinja (APB), u kojem je kao samostalni projektant radio do 1991.
Vojnička karijera
Dolaskom Domovinskog rata, Žinić se prijavio u vojsku kao dragovoljac te ubrzo postao bojnik Hrvatske vojske. Tijekom vojničke karijere (1991.-1995.) zapovjednik je Samostalne čete Glina „R”, 78. samostalnog bataljuna i 1. db Glina. Ujedno, imenovan je načelnikom stožera 20. dp Glina. Za svoju službu odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Medaljom Oluja, Redom hrvatskog trolista i Redom hrvatskog pletera.
Od pročelnika, savjetnika do voditelja odsjeka
1995.-2000. Nakon vojničkih dužnosti, Žinić se zaposlio u Ministarstvu razvitka i obnove te došao do funkcije pročelnika, glavni inženjer za obnovu.
2000.-2003. Žinić se prebacuje u Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo kao viši stručni savjetnik.
2003.-2008. Žinić prelazi u Ministarstvo mora, turizma, pro-meta i razvitka te postaje voditelj odsjeka, a kasnije i načelnikom.
2008.-2011. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva zapošljava ga kao ravnatelja Uprave za integrirani regionalni razvoj.
2011. U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova obnaša funkciju voditelja regionalnog ureda Petrinja.
Političke ambicije i HDZ
Od 1997. do 2012. godine, Ivo Žinić stječe političko iskustvo kao član predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a Grada Gline. Ujedno, bio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Gline u dva mandata u periodu od 1997. do 2005.
Nakon toga, od 2005. do 2009. obnaša funkciju zamjenika gradonačelnika Grada Gline, dok 2005. postaje član Županijskog odbora HDZ-a sve do 2012. Te godine, imenovan je predsjednikom Gradskog odbora HDZ-a Glina, a kasnije i potpredsjednikom Županijskog odbora HDZ-a SMŽ.
Za novog župana na prijevremenim izborima, od 4. studenog 2014. Žinić je obavljao dužnost župana Sisačko-moslavačke županije nakon što je porazio Davorka Vidovića, SDP-ovog kandidata. Funkciju čelnika do tada je obnašala Marina Lovrić Merzel koja je dala ostavku zbog odlaska u pritvor pod sumnjom na korupciju.
Političke afere
Imenovanje direktora SIMORA-e
U travnju 2015. mediji su iznijeli kako je Žinić nezasluženo od strane javnosti, a posebno stanovnika Sisačko-Moslavačke županije imenovao Maria Čelana za mjesto direktora Razvojne agencije SIMORA. Mario Čelan, koji je još 2001. godine bio na listi HNS-a u Jasenovcu te srpskih korijena (otac mu je bio bivši vojnik Republike Srpske) navodno je izazvao dodatni skandal sa zahtjevom na otpremninu od 200.000 kuna u slučaju prekida funkcije.
U 2021. SIMORA na čelu s Čelanom je proglašena najboljom razvojnom agencijom u Europi te je najavila partnerstvo s A1 tvrtkom.
Sumnjiva obnova kuća nakon rata
Projekt obnova kuća je trajao od 1995. do 2010. pri kojem je više od 150.000 obiteljskih kuća bilo obnovljeno. Nakon potresa u Petrinji, gdje se većina obnovljenih kuća razrušilo, poteglo se pitanje kvalitete obnove. USKOK-ove sumnje na korupciju i manjkavo odrađivanje projekta došlo je do medija te spomen Ive Žinića s obzirom da je od 1995. radio u Ministarstvu razvitka i obnove na funkciji pročelnika.
U siječnju 2021. Žinić je izjavio da se ne smatra odgovornim za kvalitetu gradnje s obzirom na veliki broj tvrtki i kuća koje su bile uključene u projekt te da su za bilo kakve manjkavosti odgovorni stručnjaci i inženjeri.
Ministar graditeljstva Darko Horvat najavio je daljnju istragu.
'Luksuzno' službeno vozilo
U 2018. ured župana Sisačko-Moslavačke županije je kupio Škodu Superb za 208.463,57 kuna, što je izazvalo skandal, uz činjenicu na veliku plaću samog Nižića. Nabavka novog automobila je bila opravdana time što je budžet za njega bio predviđen još 2017. godine putem operativnog leasinga.
S tim istim autom zabilježena su dva slučaja sudara, dok je Nižić bio za volanom: u svibnju 2019. i ožujku 2020.
Zastrašivanje novinarke Klancir
U ožujku 2019. u redakciju NET.hr-a su ušla dva uniformirana policajca na zahtjev sisačke policije ne bi li ustvrdili privatnu adresu novinarke Đurđice Klancir kako bi joj se mogla uručiti tužba. Taj zahtjev je došao od odvjetnika, koji je navodno djelovao u ime stranke Ive Nižića. Novinarka Klancir je izjavila kako to još nije doživjela u svih godina novinarstva te da su joj tužbu mogli poslati i na redakcijsku adresu, dok je policija to pravdala Člankom 50. Pravilnika o policijskom postupanju, gdje u slučaju sumnje imaju pravo na provjeru identiteta osobe.
Ivo Nižić je smatrao da mu je novinarka Klancir nanijela štetu objavivši članak 19. prosinca 2018. pod naslovom: 'SKANDALOZNO: Župan maknuo ravnatelja koji radi 40 godina pred sam kraj mandata; Treba nam netko iz naše političke opcije....' te je namjeravao podnijeti privatnu kaznenu tužbu prema članku 149. stavak 2. Kaznenog zakona. Klancir je nastojala proširiti istragu oko natječaja novog ravnatelja zatvora u Glini, što je rezultiralo prijetnjom Nižića na račun klevete.
Teorija zastrašivanja, dobila je posebno maha nakon što je u ožujku 2019. objavljena fotografija iz srpnja 2017. godine na kojoj Ivo Nižić i Marko Rašić (načelnik Policijske uprave zagrebačke) piju kavu zajedno.
Podmićivanje vijećnika
U 2017., 19 oporbenih vijećnika podnijelo je državnom odvjetništvu u Sisku kaznenu prijavu protiv župana Žinića i troje vijećnika: Adeline Ivković (HNS), Josipa Takača (BM 365) i Dražena Juranovića (HDZ). Poticaj za prijave je sumnja na kazneno djelo iz članka 339. Kaznenog zakona prema kojoj je Žinić 'obećao ili dao mito' tim vijećnicima, a troje vijećnika su 'zahtijevali ili primili mito, ili prihvatili ponudu ili obećanje mita kako bi u predstavničkom tijelu glasovali na određeni način'.
Prema medijskim izvorima iz 2021., ta prijava je odbačena.
Korona party
Početkom pandemije, u ožujku 2020. Žinić se našao u medijima zbog organiziranja zabave tijekom prvog lockdowna u jednom klubu u Marinbrodu, oko 25 kilometara od Siska. Navodno, policija je morala rastjerati grupu ljudi koja se u neprimjerenom broju zabavljala, među njima i sin Dario Žinić, tadašnji načelnik gradskog Stožera civilne zaštite, koji je ubrzo dao ostavku nakon tog incidenta.
Obiteljske nekretnine
Početkom 2021. Ivo Nižić se našao u medijima vezano uz svoju obiteljsku kuću u Glini za koju se navodno uspostavilo da je dobio od države s vrlo malim najmom od samo 100 kuna mjesečno. Ugovor za najam je bio sklopljen 14. travnja 1995. godine i vrijedio je do 2008. no otada, Nižić je navodno koristio kuću besplatno.
Na temu nekretnina u Glini, izjavu za RTL Danas dala je dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić. Video možete vidjeti ovdje. Također, premijer Andrej Plenković dao je izjavu da bi se Nižić trebao očitati o situaciji. Video možete vidjeti ovdje.
Pod zadnje, u medijima je objavljeno da je uočeno kako Zakon o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom vrijedi tek od 21. rujna 1995. godine, no Nižić je svoju kuću počeo koristiti više od pet mjeseci prije.
Gdje je Ivo Žinić sada?
09. travnja 2021. Žinić je preko medija objavio da napušta HDZ nakon 30 godina članstva te da će se nadalje održavati na poziciji župana kao nezavisni kandidat.