Jure Grando, poznat i kao Giure Grando na talijanskom, jedinstvena je figura u europskoj i lokalnoj folklornoj povijesti. Ovaj stanovnik malog istarskog sela Kringe smatra se prvim dokumentiranim vampirom u Europi.
Život Jure Granda
Jure Grando rođen je 1579. godine u Kringi, malom selu u središnjoj Istri. Njegovo pravo prezime bilo je Alilović, ali zbog impozantne građe dobio je nadimak Grando (talijanski "grande" - velik).
Zna se da je bio oženjen Ivanom s kojom je imao dvoje djece, Anu i Nikolu. Živio je običnim životom sve do smrti 1656. godine, kada počinje legenda o njemu kao vampiru.
Početak legende
Prema lokalnim vjerovanjima, Grando je postao vampir jer nije bio pravilno pokopan i iz tog su se razloga, ubrzo nakon njegove smrti, u selu su počeli odvijati čudni i zastrašujući događaji.
Teror u Kringi
Stanovnici Kringe počeli su prijavljivati neobične pojave. Noću bi se čulo kucanje na vratima kuća, a sljedećeg dana netko iz te kuće bi preminuo. Grandova udovica Ivana posebno je patila - tvrdila je da ju je vampir posjećivao i silovao noću jer je smatrao da ona i dalje mora izvršavati bračne dužnosti.
Šesnaest godina straha
Taj teror trajao je punih 16 godina. Stanovnici Kringe živjeli su u stalnom strahu, a Jurina djeca, Ana i Nikola, pobjegli su u Italiju kako bi pronašli sigurnost.
Situacija je postala neizdrživa i lokalni stanovnici odlučili su poduzeti drastične mjere.
Pokušaji uništenja vampira
Lokalni svećenik, otac Giorgio, pokušao je riješiti taj problem tako što je održao misu na Jurinom grobu u nadi se da će to spriječiti noćne posjete i donijeti mir selu.
Jedne noći, otac Giorgio se suočio licem u lice s vampirom. Podigavši križ ispred lica, uzviknuo je: "Pogledaj Isusa Krista, vampiru! Prestani nas mučiti!" Vampir je počeo plakati i pobjegao je na groblje.
Konačno uništenje
Godine 1672., devetero hrabrih seljana odlučilo je stati na kraj teroru. Predvođeni prefektom Mihom Radetićem, otišli su na groblje naoružani bakljama i raspelom.
Otvorili su Grandov lijes i navodno se suočili s netaknutim i nasmiješenim lešom. Neki su se prestrašili i pobjegli, ali prefekt Miho ih je uvjerio da se vrate.
Svećenik je stao nad otvorenim grobom, podigao raspelo i rekao: "Pogledaj, štrigune, i svjedoči Isusu Kristu koji nas je izbavio od zla i umro za nas. A ti, štrigune, ne možeš imati mira", rekao je.
Zatim je počeo izgovarati molitve egzorcizma dok tijelo nije krenulo roniti suze.
Dramatični završetak
Tada je družina pokušala probosti Grandov trbuh kolcem, ali on je odskakivao od otvrdnulog leša.
Na kraju je lokalni stanovnik Stipan Milašić zamahnuo sjekirom i odrubio tijelu glavu. Grando je ispustio strašan krik, a krv je šiknula iz njegovog vrata i ispunila cijeli grob. Muškarci su brzo zapečatili grob i otišli. Taj čin konačno je donio mir Kringi gdje Grandov duh više nikada nije viđen.
Povijesni zapis
Ovu priču je zabilježio slovenski povjesničar Johann Weikhard von Valvasor u svom djelu "Slava Vojvodine Kranjske" i smatra se prvim spominjanjem vampira u svijetu.
Alternativna teorija
Prema manje fantastičnoj teoriji, Jure nije bio oženjen Ivanom, već samo zaljubljen u nju. U to vrijeme prakticiralo se pravo prve bračne noći koje je pripadalo lokalnim plemićima, u ovom slučaju pavlinima. Ne želeći dijeliti svoju dragu s drugima, Jure im se suprotstavio.
Svećenici su tada unajmili prefekta da ga ubije. Udario je Juru krampom u glavu i pokopao ga. Međutim, Jure je bio samo onesviješten od udarca pa je počeo dozivati u pomoć iz groba. Kako prava istina ne bi bila otkrivena, mještani su ga iskopali i odrubili mu glavu.
Kringa danas
Ovo istarsko mjesto pokušava iskoristiti priču o Juri Grandu u turističke svrhe. Na školi je postavljena ploča s imenima devet hrabrih mještana koji su pomogli zaustaviti teror. Otvoren je muzej posvećen prvom poznatom vampiru, kao i kafić "Vampir" koji je uređen u odgovarajućem stilu.
Utjecaj na popularnu kulturu
Priča o Juri Grandu imala je značajan utjecaj na vampirsku književnost i popularnu kulturu. Vjeruje se da je inspirirala prvu vampirsku prozu u europskoj i svjetskoj književnosti, novelu Johna Polidorija "Vampir" iz 1819. godine.
Ova priča je otvorila vrata novom žanru koji je proizveo mnoge slične likove koji su fascinirali čitatelje u sljedećem stoljeću.
Zaključak
Priča o Juri Grandu, prvom dokumentiranom vampiru u Europi, i dalje intrigira i fascinira. Bez obzira na to vjerujemo li u nadnaravno ili ne, ova legenda ostaje važan dio istarske i europske folklorne baštine.
Ona svjedoči o snazi narodnih priča i vjerovanja, te o tome kako one mogu oblikovati kulturu i povijest jednog mjesta. Kringa je danas postala zanimljiva turistička destinacija za ljubitelje misterija i nadnaravnog, pokazujući kako drevne legende mogu dobiti novi život u modernom dobu.
