Vladimir Vinduška rođen je u Zagrebu 1952., a od najranije mladosti u njegovom ga stvaralaštvu veže ljubav prema starim automobilima. Umjetničko djelovanje započeo je izradom kolaža i maketa još davne 1973., a opus njegovih djela bilježi nekoliko faza koje se s vremenom razvijaju prelazeći postupno iz kolaža u prave makete. Stilski se koristi starim neuporabljivim predmetima koje reciklira i time oni dobivaju nov smisao sudjelujući u nastanku priče o starim automobilima zabilježene kao pokret skriven u vremenu.
Automobili od starih kišobrana i satova
Izrada maketa se sastoji od nekoliko faza. Prva je odabi automobila koji će se izrađivati, najčešće vozilo koje je bilo značajno u povijesti automobilizma ili je imalo neke specifičnosti koje su imale utjecaj na budućnost razvoja tehničke kulture i znanosti. Obzirom da originalnih nacrta nema ili je do njih teško doći, slijedeća je faza izrada detaljnog nacrta u mjerilu koji je baza za izradu modela. Najprije se izrađuju kotači, zatim šasija sa tijelom koje se pozicionira na drvenu podlogu, a zatim se na to nadograđuju svi preostali dijelovi te detalji. Zatim se sve rastavi i oboji uljanom bojom -te se ponovno pričvrsti na podlogu. Veliki dio posla sastoji se od prikupljanja dijelova za izradu, najčešće predmeta za svakodnevnu upotrebu kao što su stari satovi, kišobrani, limovi, raznovrsni šarafići i slično. Za jednu maketu stoga treba puno vremena, vještine i strpljenja. Vrijeme koje je potrebno za izradu modela je između tri i pet tjedana.
Stalni izložbeni postav
Makete se mogu razgledati 25.01.2013. za vrijeme održavanja manifestacije Noć muzeja u budućem muzeju automobilizma Ferdinand Budicki u Zagrebu. Tendencija maketa je da se pokažu najstariji primjerci automobila svjetske proizvodnje čiji se orginali nalaze u najvećim svjetskim muzejima te će one biti u stalnom postavu muzeja koji svoja vrata otvara u šestom mjesecu ove godine.
Spašavanje oldtimera iz prirode kroz umjetnost fotografije
Zamislite kolonu automobila od Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu do istoimenog glavnog gradskog trga u Karlovcu. Toliko bi bila dugačka kolona kada bi poredali sve automobilske olupine koje je Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj 'Zelene stope' u proteklih devet godina (u sklopu akcije „Očistimo Hrvatsku od auto olupina“ koju provodi uz potporu Renaulta , Auto bild-a i C.I.O.S.-a) uklonila iz okoliša – riječ je, naime, o više od 15.000 olupina. Kada bismo pak tako prikupljene i isprešane olupine stavili jednu na drugu - nadvisili bismo Mt. Everest!
Čišćenje nacionalnih parkova
Nakon prijeđenih više od 140.000 km zbrinut je tako otpad s mnogih hrvatskih bisera prirode: otoka Žirja, Velebita, jezera Butoniga, Imotskih jezera, Samobora, podmorja u Sv. Mariji Magdaleni, rijeke Mirne, zaljeva Vruje, kanjona Zrmanje, obale Save od Siska do Zagreba, i možda najnevjerojatnijeg mjesta, zagrebačke Ilice u kojoj je jedno vozilo 40 godina bilo zakopano ispod šute u dvorištu. Najveći dio auto olupina uklonjen je pak iz zaštićenih područja - nacionalnih parkova i parkova prirode.
Brojne fotografije našeg odnosa prema prirodi ( bez photoshopa!) moći će vidjeti svi koji svrate na izložbu u Muzej automobila. Komentara sigurno neće manjkati, a ujedno će to biti i prilika da svi koji imaju spoznaje o olupinama u prirodi na " nemogućim " mjestima na licu mjesta to i "cinkaju " fotografu i autoru izložbe Romeu Ibriševiću.
Izložba 'namještaja' od auto-olupina
Jer, akcija ‘Očistimo Hrvatsku od auto olupina’ nastavlja se dok i posljednja ne završi na reciklažnom dvorištu C.I.O.S. – a! A da auto-olupine mogu poprimiti i sasvim neočekivanu funkciju, pokazat će nam i izložba ‘namještaja’ od auto-olupina koju za Noć Muzeja na istom mjestu posjetiteljima priprema C.I.O.S.