Prvu pravu debatu o kršenju prava privatnosti pokrenuo je 2013. bivši zaposlenik CIA-e Edward Snowden kada je javno objavio dokumente o aktivnostima američke Agencije za nacionalnu sigurnost (National Security Agency - NSA), i od onda ona nije nikada u potpunosti prestala. S jedne strane se te operacije napadaju jer previše narušavaju zakonom garantiranu privatnost pojedinca, dok drugi pak navode nužnost vladinog nadgledanja zbog razloga nacionalne sigurnosti.
Na primjer, FBI je koristio softver po imenu CIPAV koji je omogućio neutralizaciju brojnih potencijalnih napada te je često navođen kao bitan dio uspješnog praćenja bombaških prijetnji poslanih u srednju školu u državi Washington 2007. godine. Ali opseg najnovije kampanje uvelike nadmašuje sve prijašnje znane operacije nadgledanja.
Operacija je organizirana za hvatanje korisnika internet stranice za dječju pornografiju po imenu Playpen, koja je otvorena 2014. koristeći Tor softver. Tor navodno omogućuje potpuno anonimno komuniciranje tako što prebacuje internetski promet kroz kompliciranu mrežu globalnih releja, zbog čega je korisnike nemoguće pratiti. Ali u veljači prošle godine policija je u Sjevernoj Karolini oduzela server na kojem se nalazila stranica.
Zastrašujuće nadgledanje
Umjesto da ugasi stranicu, FBI je preuzeo server i dopustio nastavak rada, dok je istovremeno počeo hakirati korisnike pomoću takozvane mrežne istražne tehnike (network investigative technique - NIT). To je učinjeno nakon što je FBI dobio sudski nalog za korištenje NIT-a, iako potpuni podaci nisu objavljeni. Ali Christopher Soghoian, vodeći tehnolog u udruzi za građanska prava American Civil Liberties Union, izjavio je za medije kako sama je priroda sudske dozvole takva da "na temelju jednog naloga vlada može hakirati tisuće računala".
Točne specifikacije NIT-a koji je koristio FBI nisu poznate, iako sudski dokumenti pokazuju kako se radi o softveru koji je omogućio FBI-u dobijanje informacija poput korisničkih IP adresa, korisničkih imena, Mac adresa i sličnog.
Ti dokumenti navode kako je "identificirano otprilike 1.300 pravih internet protokol (IP) adresa", iako je savezni javni branitelj Colin Fieman izjavio kako bi se moglo raditi i o broju većem od 1.500 adresa.
Protiv nekoliko korisnika Playpena već su podignute kriminalne optužnice kao direktan rezultat ove operacije, što pokazuje potencijal ovog tipa softvera u pomaganju vlastima u borbi s dječjom pornografijom. Ali istovremeno je uzbunio i kritičare, kojima ovaj slučaj predstavlja "zastrašujući novi oblik nadgledanja".
IFLScience/Tehnoklik.hr
