Tema posljednje tribine četvrtkom u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) prije ljetnog odmora bila je "Mediji kao agens nedemokratičnosti i antiintelektualizma", a ona je, za predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, jedna od najvažnijih tema suvremenoga društva.
Svoje stajalište akademik Kusić potkrijepio je i svojim iskustvima liječnika koji se svakodnevno susreće s pacijentima koji podatke o svojoj bolesti prikupljaju na internetu, ali je, upozorio je, čak 90 posto tih interpretacija krivo. Dodao je kako se time uz internet, koji je za većinu korisnika primjer demokratičnosti i nevjerojatne progresije medija, javljaju i razmišljanja o njegovoj štetnosti.
S tim u vezi Kusić je spomenuo kako je prije deset godina bio na jednom skupu u Švicarskoj gdje su medijski stručnjaci upozorili da se štetnost interneta ne može kontrolirati.
Tribinu je priredilo Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju HAZU, a njegov predsjednik akademik Boris Senker napomenuo je da problem na koji su htjeli ukazati nije samo suvremen. Podsjetio je da je redatelj Krsto Papić još 1971. godine u dokumentarnom filmu "Neka se čuje i naš glas" ukazao na pitanje i probleme osnivanja lokalnih radio postaja u to vrijeme, te na primjer teatrologa Gordona Craiga koji je u svom časopisu "Maska" objavljivao i razgovore s osobama koje zapravo nisu postojale.
Senker ističe da tako možda i danas ima ljudi koji polemiziraju sami sa sobom.
Uvodničari suglasni s ocjenom da mediji potiču antiintelektualizam
Uvodna izlaganja o temi podnijeli su Danko Plevnik, Stjepan Malović i Želimir Ciglar koji su dugo vremena bili aktivni novinari, a mediji su i dalje u središtu njihove pozornosti.
Složili su se da mediji, uključujući i javne medije, danas nikako nisu primarno u službi demokratičnosti te posredovanja i podizanja intelektualne razine svojih korisnika.
Plevnik je tako ukazao i na neprimjerenu razinu komunikacije na javnoj televiziji i kao jedan od primjera spomenuo i emisiju u kojoj je novinar Mislav Togonal dopustio Zdravku Mamiću da premijera Zorana Milanovića nazove kriminalcem. Kao indikativan primjer odnosa medija prema temama koje nemaju u sebi "privlačne nedemokratičnosti" spomenuo je da nisu popratili posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović HAZU koji, ocijenio je, uopće nije imao protokolarnu dimenziju.
Zato se Plevnik pita - treba li novinare licencirati, a profesor na Sveučilištu u Zadru Stjepan Malović smatra da je demokratičnost u medijima danas iskorištena kako bi se spustila kvaliteta čemu, dodao je, pogoduje i opća klima koja uopće ne pogoduje intelektualizmu.
S njegovom ocjenom da danas u medijima nema velikih urednika ni velikih novinara složio se i publicist Želimir Ciglar koji je rekao kako "ljudi danas više ne čitaju nego 'gledaju' novine i ne mogu pročitati više od 15 redaka teksta".
U raspravi je sudjelovao i poznati novinar Dražen Vukov Colić koji je istaknuo kako zabrinjava neznanje o svijetu koji nas okružuje. Ocijenio je da se sve informacije o vanjskim zbivanjima prenose na načelu "copy-paste", a osvrnuo se i potpuni nedostatak analize aktualnih zbivanja u Grčkoj u našim medijima. Tako primjerice, upozorio je, nitko ne analizira strukturu grčkoga duga, a nema ni prave analize zbivanja u Ukrajini. Dodao je i kako je prve Europske igre u Azerbajdžanu pratio posredstvom njemačke televizije, a ne hrvatske javne televizije.
