Algoritam MIT-a otkriva koliko učinkovito netko pritišće tipke na način da istražuje koliko je dugo tipka bila pritisnuta prije otpuštanja. Tim znanstvenika radi i na aplikaciji koja prikuplja iste podatke i iz "smartphonea", a ovo bi moglo otkriti i druge probleme koji utječu na pokrete tijela, kao što je primjerice artritis.
Naime, znanstvenici tvrde da tipkovnice računala mogu biti snažan novi alat u borbi protiv Parkinsonove bolesti. Istraživači u Massachusettsu vjeruju da tipkanje neke osobe može otkriti veliku količinu informacija o njezinim motoričkim sposobnostima.
Sada oni rade na kreiranju tipkovnice koja liječnicima može reći boluje li netko od neuronskog oštećenja i to jednostavnim analiziranjem načina na koji osoba tipka.
Da bi se tijelo pokrenulo, primarni motorički korteks mozga šalje signale kroz nekoliko drugih područja mozga, uključujući i dopunsko motoričko područje, mali mozak i bazalne ganglije.
Ta područja mozga aktiviraju neurone kralježnice koji stimuliraju mišiće da izvrši pokret. No, mnogi čimbenici mogu utjecati na motoričke sposobnosti, uključujući i nedostatak sna, što smanjuje spretnost osobe.
Kod ljudi s Parkinsonovom bolešću, stanice koje prizvode dopamin u dijelu mozga koji se zove "substantia nigra" su ubijene, što dovodi do trešnje, sporosti kretanja i poteškoća pri hodanju.
Istraživači na Massachusetts Institute of Technology sada su kreirali algoritam koji može reći koliko učinkovito netko tipka na tipkovnici.
Na primjer, algoritam može razlikovati kada netko tipka usred noći, u situaciji kada mu nedostatak sna narušava motoričke sposobnosti, od tipkanja kad je netko potpuno budan i odmoran.
Ključna pritom je mjera nazvana "'key hold time". Naime, ova mjera pokazuje koliko dugo držite pritisnutom tipku na tipkovnici prije nego je otpustite.
Studija se temelji na pretpostavci da postoje neke "skrivene informacije u načinu na koji tipkamo", kaže Ian Butterworth, jedan od istraživača.
Ova studija usmjerena je na učinke umora, ali znanstvenici kažu da bi njihova otkrića mogla dijagnosticirati uvjete koje ometaju motoričku funkciju, kao što je Parkinsonova bolest, i to mnogo ranije nego što je dosada bilo moguće.
Preliminarni rezultati istraživanja na pacijentima s Parkinsonovom bolešću pokazuju da algoritam za analizu tipkanja također može razlikovati zdrave ljude od ljudi koji imaju ovu bolest.
Tim sada planira veću studiju koja će uključiti veći broj pacijenata s Parkinsonovom bolešću, a također rade i na aplikaciji za "smartphone" koja će se moći koristiti za prikupljanje iste vrste podataka s mobilnih uređaja.
Ljudi oboljeli od Parkinsonove bolesti obično bolest dijagnosticiraju pet do 10 godina nakon početka bolesti, pa je dotada mnogo štete već učinjeno, kažu istraživači.
Ovim novim metodama moći će se otkrivati suptilna motorička oštećenja i tako na vrijeme dijagnosticirati bolesnike s motoričkim oštećenjima kao što su Parkinsonova bolest, reumatoidni artritis i sl.