Hrvatska rukometna reprezentacija podbacila je na Europskom prvenstvu 2024. godine u Njemačkoj, koje je okončala na 11. mjestu.
Četvrto je ovo veliko natjecanje zaredom da smo završili izvan najboljih šest, ali činjenica je da je ovaj Euro bio manje važan od sljedeća dva natjecanja. U svrhu nadolazećih kvalifikacija za Olimpijske igre i Svjetskog prvenstva 2025. godine koje se igra u Hrvatskoj, izbornik Goran Perkovac odlučio je pomladiti reprezentaciju.
Gotovo je na svakoj poziciji birao mlađe igrače i one koji mogu igrati u oba smjera moderan rukomet. Tako smo na desnom krilu išli s novopočenim Filipom Glavašem, koji je zamjena za Ivana Čupića u Zagrebu, a ispred Glavaša je i novopečeni reprezentativac Mario Šoštarić. Čupić se nikada nije javno oprostio od hrvatskog dresa, ali svjesno se Perkovac odlučio na mlađe snage kao i na drugim pozicijama. Velikom većinom je profitirao, etablirao mlada imena.
Izostavljanje Štrleka
Lijeva krila bila su zadužena za Davida Mandića i Marina Jelinića koji mogu igrati "dvojku" u obrani, ali zbog Mandićeve ozljede u vlak za Njemačku upao je iskusni Lovro Mihić, dok je Manuel Štrlek kojeg je Perkovac vratio u travnju u reprezentaciju bio izvan 36 igrača koji su pozvani na najveće okupljanje reprezentacije ikada u listopadu. No to je posebna tema...
Desni vanjski su bili potpuno rezervirani za mlade nade. Na okupljanju je otpao veteran Luka Stepančić, a Ivan Martinović, Mateo Maraš i Luka Lovre Klarica odigrali su solidno svoje role, a kada se Martinović ozlijedio, mlađi kolege su ga korektno nadopunili.
Golmanski dvojac Mateja Mandića i Dominika Kuzmanovića bio je pravi hit prvenstva i šteta što ga nismo bolje iskoristili, a njima je također podređen bio iskusni Filip Ivić. Ta logika na lijevom vanjskom nije imala svoju viziju. Naime, iskusni Marko Mamić, Tin Lučin i Zvonimir Srna bili su naši aduti na toj poziciji. Srna je bio u obrani jedan od glavnih igrača, u napadu je odigrao solidnu rolu, ali u nekim trenucima utakmica na teren je Perkovac umjesto njega slao Tina Lučina koji se nije baš istaknuo u glavnoj fazi natjecanja.
Nema logike
Iako je bio hit prvenstva 2022. godine gdje ga je upoznala hrvatska javnost, podbacio je Lučin na ovom Euru, često radio pogreške u obrani i isključenja, a nije bio toliko precizan ni u napadu. Nakon takvih je Lučinovih poteza Perkovac na teren vraćao Srnu i bilo je očigledno kako da mu nedostaje treća opcija, a zapravo ju je imao u vidu Marka Mamića, kome nije pretjerano vjerovao što se vidjelo i u zamjenama za vrijeme utakmice protiv Njemačke.
Mamić je u Bundesligi postigao cijele sezone samo četiri pogotka, a nismo ga pretjerano viđali ni u obrambenim akcijama na ovom prvenstvu. Lijevog vanjskog u Celju igra i Ante Ivanković koji je znao oduševiti u Ligi prvaka. Naime, treći je najbolji hrvatski strijelac u elitnom natjecanju ove sezone, a već je drugu godinu zaredom zabio sedam pogodaka na gostovanju u Barceloni. I nemojte misliti da igra samo napad, pravi je moderni igrač koji igra u oba smjera.
Ponikao u RK Dubravi, igra već treću sezonu u Celju, drugu u Ligi prvaka gdje je daleko najbolji hrvatski asistent ove sezone, a nakon lipanjskih priprema s reprezentacijom spomenuo ga je i izbornik Perkovac: "Inače to ne volim raditi, ali moram istaknuti dvojicu igrača, a to su Matej Hrstić i Ante Ivanković."
Uoči utakmice s Islandom Hrstić je bio prva opcija izbornika Perkovca za pozvati umjesto nekoliko bolesnih igrača na toj poziciji, iako je stariji od Ante četiri godine i ne igra Ligu prvaka... Primjer Lučina je sjajan, dobio je priliku kao mlad i hrvatska javnost ga je upoznala u pravom svjetlu, pa mu može oprostiti i lošije prvenstvo. Samo treba pružiti priliku mladima, ali na svakoj poziciji!