Hajduk iza sebe ima još jednu sezonu koja usprkos rezultatskom uzletu zasigurno neće biti zapamćena kao najuspješnija u povijesti no u hajdučkim će knjigama ipak ostati zapisana zlatnim slovima.
Klub osnovan u praškoj pivnici Flek 1911. godine u 21. stoljeću živio je svoje crne dane, a nerijetko je visio na rubu propasti i bankrota. Hajdukom su se dobacivali političari i poduzetnici mutnih karijera, a onda se 2011. godine rodio tada jedinstven pokret u Hrvatskoj. Navijači su odlučili uzeti stvari u svoje ruke i demokratskim putem voditi klub. Oni su se tada zarekli da će iskorijeniti kriminal i osigurati da Hajduk ponovno postane i ostane klub svojih navijača.
Jedan od glavnih ciljeva te 2011. je, između ostalog, bilo i omasovljenje članstva, a upravo u tom segmentu se ove sezone zbila prava eksplozija. Hajduk je u tek nešto više od četrdeset dana 2022. godine, na svoj 111. rođendan, srušio rekord od 43 373 članova. Tih je dana članstvo kluba s Poljuda raslo u prosjeku za tisuću dnevno. Predsjednik kluba Lukša Jakobušić je tada rekao da je cilj prebaciti brojku od 50 tisuća no to se dogodilo svega 12 dana kasnije kada je sezonsko članstvo premašilo brojku od 53 tisuće te je time pao i apsolutni Hajdukov rekord iz 1985. godine.
74 000 članova u pet mjeseci i efekt Livaja
Naravno, u naredna tri mjeseca brojčanik se malo sporije vrti no i dalje se ne zaustavlja tako da je u trenutku pisanja ovog teksta broj članova veći 74 000. Impresivna je to cifra, ne samo za hrvatske prilike već i u mnogo širim okvirima.
Upravo zbog toga odlučili smo te brojke staviti u europski i svjetski kontekst te porazgovarati s Dankom Radaljcem, uglednim dalmatinskim novinarom dobro upoznatim s temom i dugogodišnjim članom Hajduka.
On nam je otkrio što se sve to posložilo u klubu s Poljuda da je došlo do takve eksplozije broja članova u samo jednoj sezoni.
"Mislim da je nekog jednostavnog odgovora odnosno tajne ovogodišnjeg velikog rasta broja članova nema, ne može se objasniti u jednoj rečenici. Moralo se poklopiti više stvari da se to dogodi. Jedna od osnovnih stvari, nemojmo se zavaravati, je rezultat. Dobar rezultat vuče sve drugo. Druga je stvar to što imaš megazvijezdu u ekipi, a Marko Livaja je za hrvatske prilike megazvijezda. On jednostavno privlači, kao centar gravitacije. Privlači mlade, djecu koji se žele slikati, postati članovi i slično. Treća stvar je malo više metafizička, a to je možda najbolje opisati kao osjećaj nade. Ne mogu to točno artikulirati, ali kod ljudi se pojavio osjećaj nade i potreba da se s tim identificiraju kroz članstvo. Osjetili su ljudi da je prilika za nadgradnju i izgradnju boljeg sutra", pokušao je Radaljac pojasniti koji su sve faktori utjecali na 'gibanje naroda u Splitu' ove godine.
'Model je uspio 2016. godine kada je otkupljeno više od 20 posto kluba'
Upravo ta intenzivnija uključenost navijača u upravljanje Hajdukom no što je to slučaj u drugim hrvatskim sportskim klubovima nailazila je na skepsu ili u gorem slučaju skepsu no nakon ove sezone situacija bi se mogla promijeniti. Čak i površni promatrači i pratitelji stječu dojam da se Hajdukov model ove godine afirmirao, a Radaljac tvrdi da se taj moment dogodio prije punih šest godina.
"Kad je u pitanju demokracija Hrvati nisu dobra mjerna jedinica i to se pokazuje u svakodnevnom životu. Mi se još učimo demokraciji i ako ćemo biti pošteni, loše se učimo. Iz mog kuta gledanja, ovaj model je uspio 2016. godine kada je otkupio 20 i nešto posto kluba. Dalje od toga nemamo što govoriti. Jako malo je socios klubova gdje su navijači bitni suvlasnici kluba. U jednoj Borussiji Dortmund, mislim da navijači drže svega 7 ili 8 posto vlasništva. Druga je stvar što njima uredbe daju kontrolu preko 50 posto", započeo je elaboraciju ove teme naš sugovornik pa pojasnio svoj stav.
"Naš Hajduk odnosno članovi imaju kontrolni paket Hajduka preko 25 posto. Drugim riječima, ne može ga se izmjestiti iz Splita, promijeniti ime i insignije što smatram da je najbitnije. Bilo bi lijepo imati 50 plus jedan, ali mislim da nema velike razlike. Kad su navijači došli u poziciju da mogu otkupiti 25 posto jednog i to ne bilo kakvog kluba, kluba koji je tradicijski najveći hrvatski klub, bilo je jasno da je model uspio. Sad je marketinški dobro prošao na otvorenoj sceni. Mislim da smo sad došli do trenutka kada ljude više nije ni briga što je to Naš Hajduk i kakav je to model, stvari funkcioniraju i ljudi su zadovoljni", konstatirao je.
Hajduk bi po broju članova bio 6. u Bundesligi
U prilog njegovoj tezi idu i same brojke. Kako bi se veličina ovogodišnjeg uspjeha splitskog kluba u mobilizaciji članstva mogla bolje razumjeti potrebno ga je staviti u neki širi kontekst. Njemačka Bundesliga je idealno okruženje s kojim se može izmjeriti koliku težinu ima ovaj rezultat Hajduka jer u Njemačkoj je većina klubova uređena upravo po socios modelu.
Kako bi bili precizni treba istaknuti jednu bitnu razliku između članske prakse bundesligaša i samog Hajduka, a ta je da njemački klubovi članstvo vežu za nogometnu sezonu, a ne kalendarsku godinu kao što je to u Hajduku.
Na osnovu podataka koje je krajem ožujka 2022. godine objavila Statista, veći broj članova od Hajduka u Bundesligi ima svega pet klubova. Bayern je s 293 tisuće apsolutno nedostižan isto kao i Borussia Dortmund sa svojih 157 tisuća. Na trećem mjestu se nalazi Koln sa 124 tisuće, a posljednja dva kluba koja se mogu pohvaliti da se na ovoj improviziranoj listi nalaze ispred Hajduka su Borussia Mönchengladbach i Eintracht iz Frankfurta koji broje 94 odnosno 93 tisuće članova.
Ilustracije radi, pročešljati ćemo još klubove s najvećim brojem članova na svijetu uz napomenu da se modeli članstva među njima znaju uvelike razlikovati.
Na samom vrhu je već spomenuti Bayern, a iza njih su se poredali Benfica (230 000), Barcelona (223 000) i Boca Juniorsi (206 000). Ispod dvjesto tisuća su u top 10 još Sporting, River Plate, Borussia, Manchester United i njemački drugoligaš Schalke 04 koji je u 2021. brojio 155 000 članova.
'Hajduk nije samo Split'
Kakav mobilizacijski potencijal imaju takvi klubovi sjajno je prikazao Eintracht tijekom svog pohoda na trofej Europa lige kada su njihovi navijači bili golem vjetar u leđa. Vjetar u leđa su navijači i Hajduku, a to pokazuje činjenica da ga je u 21 utakmicu na Poljudu ove sezone gledala 281 tisuća ljudi uz napomenu da su dio tog perioda bile na snazi korona mjere.
Impresivne su to brojke za klub koji dolazi iz grada s tek nešto više od 170 tisuća stanovnika ili bolje rečeno iz regije od oko milijun ljudi no postavlja se pitanje je li Hajdukovo članstvo ove godine dotaknulo gornju letvicu ili još postoji prostora za napredak.
"Hajduk nije samo Split. Ajmo reći da je Hajduk primarno dalmatinski simbol gdje mu gravitira milijun stanovnika, a sigurno za njega navija i par stotina tisuća Zagrepčana. Klub ima puno širu bazu od samog Splita i definitivno postoji prostora za rast. Moje mišljenje je da bi velika četvorka u Njemačkoj trebala biti naš cilj i šest znamenki bi trebalo biti realno. To se gradi godinama i nisu Bayern, Borussija i Benfica preko noći došli do tih brojki. Oni se time bave već desetljećima. Da se poslože stvari i da demokracija kod nas uhvati maha, mislim da šesteroznamenkasto članstvo ne bi trebalo biti problem za Hajduk", vjeruje Radaljac te dodaje kako usprkos svemu ne vjeruje da se ovaj model upravljanja može preliti na mnoge druge klubove u Hrvatskoj.
'Uz Hajduk jedino Dinamo ima takvu masovnost'
"Na ovoj razini mislim da neće, jer samo Hajduk i Dinamo imaju tu jednu masovnost. Masovnost je vrlo bitna da bi ovaj model mogao funkcionirati i jedino je Dinamo uz Hajduk to sposoban. Mi u Hrvatskoj imamo ovakve modele ONK Metković, Varteks i drugi, ali to su lokalni niželigaši. Ali na ovoj razini gdje se klub bori za titulu jedino Dinamo može ostvariti nešto takvo", zaključio je.
Sagledavši sve ove podatke može se konstatirati da su u klubu s Poljuda napravili golem korak naprijed te da ove sezone, bez obzira na konačne brojke, Hajduk oslikava stihove koje pjeva Oliver Dragojević u svojoj Hajdučkoj.
"Bez pinezi i rišpeta
Rodilo se dite puka
Iz jubavi, iz dišpeta
Kontra mraku, kontra sili
Nareslo je ka iz vode
I trkalo do slobode"
