Od kolovoza 2015. godine, cijena nafte je, uz nekoliko stidljivih proboja (koji su bili kratkog daha) konstantno ispod 50 dolara po barelu. Fortrade svim čitateljima Net-a, daje besplatnih 50€ za trgovanje cijenom nafte na svijetskoj burzi, jedinoj burzi na kojoj možete zaraditi i kada cijene rastu, ali i kada cijene padaju.
Besplatnih 50€ za trgovanje možete preuzeti ovdje.
Prvi razlog pada cijene nafte: Proizvodnja iz uljanih škriljaca
Opći je konsenzus da je cijena nafte u posljednje dvije i pol godine dobrim dijelom opala zbog povećanja proizvodnje nafte iz naftnih škriljaca. Iako je rasprostranjeno viđenje da proizvodnja iz naftnih škriljaca u SAD-u može biti profitabilna i po veoma niskim cijenama nafte, statistika govori drugačije. Jedna od kompanija upućena u zbivanja na tržištu nafte je objavila da je, u razdoblju od kolovoza 2015. do veljače 2016. godine - kad je cijena nafte najviše pala, aktivnost na bušotinama umanjena za 28% što proturječi spomenutom gledištu. Povrh toga, od početka silaznog trenda cijene nafte, u kolovozu 2014. godine pa do danas, aktivnost je opala za čitavih 72%. Jasno je da niska cijena nafte ne pogoduje razvoju i rastu naftne industrije..
Besplatnih 50€ za trgovanje cijenom nafte preuzeti ovdje.
Drugi razlog pada cijene nafte: Saudijska Arabija
Kao najveći izvoznik nafte čiji budžet se puni od prodaje nafte, Saudijska Arabija je, prema nekima, imala velikog udjela u obaranju cijene nastojeći da uveća svoj udio na tržištu. Neki procjenjuju da rezerve ove države iznose oko 200 milijardi barela. To joj je omogućilo da svakodnevno preplavljuje tržište sve većim i većim isporukama sa ciljem marginalizacije drugih država-proizvođača. Povratni efekat ovoga je pad cijene nafte i posljedična neprofitabilnost sektora proizvodnje i prerade ovog energenta. Venezuela, kao najveći proizvođač u Južnoj Americi, je na rubu bankrota, a stanovništvo se bori sa nestašicama i hiperinflacijom. Iran je dugo bio po strani zbog višegodišnjih sankcija namentnutih povodom spora oko nuklearnog programa. Ponovno je ušao na tržište nafte u siječnju ove godine sa ambicijama da povrati izgubljenu poziciju i poveća proizvodnju. Regionalni rivalitet ove dvije sile, uz borbu za udio na tržištu nafte, motivirali su saudijsku državu, koja polako gubi neprikosnovenu poziciju unutar OPEC-a, da lobira za smanjenje proizvodnje nafte na globalnoj razini.
Besplatnih 50€ za trgovanje cijenom nafte preuzeti ovdje.
Reakcija cijene nafte nakon rujanskog sastanka OPEC-a
Na sastanku država članica OPEC-a u Alžiru, u rujnu ove godine, postignut je dogovor da se smanji proizvodnja. Saudijska Arabija se obvezala da proizvodnju snizi za 300.000 barela dnevno. Nakon toga, Rusija kao najveći proizvođač-izvoznik izvan OPEC-a, obvezala se na sličan potez. Još jedan događaj je zakazan za 30. studeni u Beču na kome će prisustvovati države-članice OPEC-a i Rusija. Kao rezultat ovih dogovora, cijena nafte je premašila psihološku granicu od 50 dolara dostigavši jednogodišnji maksimum bilježeći tako rast od oko 90% od početka veljače ove godine.
Besplatnih 50€ za trgovanje cijenom nafte preuzeti ovdje.
