Danas je tačno 18 godina od početka akcije "Bljesak" u kojoj je 1. i 2. maja 1995. ubijeno 283 Srba iz zapadne Slavonije, a proterano najmanje 15.000 ljudi, prenosi Tanjug.
Prema podacima dokumantaciono-informativnog centra "Veritas" među ubijenima je bilo 57 žena i devetoro dece. S druge strane, podaci Hrvatskog helsinškog odbora govore da je ubijeno između 83 i 100 srpskih civila.
Za ove zločine niko iz hrvatske vojske ili policije nije odgovarao zbog ratnih zločina.
Pomen povodom godišnjice "Bljeska" služen je u crkvi svetog Marka u Beogradu, a na Spomen ploču srpskim žrtvama proteklih ratova Udruženje porodica nestalih "Suza" položilo je vence i cveće.
U Gradiški, u Republici Srpskoj, u kojoj živi najveći broj izbeglih iz zapadne Slavonije, danas će sa Mosta spasa biti bačeni venci i cveće u reku Savu a u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u tom gradu biće služen pomen.
Agencija podseća da više od 160 poznatih grobnih mesta u zapadnoj Slavoniji još nisu ekshumirani, a poslednja ekshumacija je obavljena decembra prošle godine na Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kada su identifikovani posmrtni ostaci 17 Srba ubijenih u "Bljesku" i u prethodnim hrvatskim vojnim akcijama na područje zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. U tom periodu iz zapadne Slavonije proterano je više desetina hiljada Srba.
U akciji "Bljesak", u deo zapadne Slavonije koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine ušlo je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga, a prema podacima "Hjuman rajts voča", nakon operacije uhapšeno je 1.500 Srba, od kojih su mnogi odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.
Protiv komandanta treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca, 2005. godine je podneta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unapredjen u čin generala.
Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum podnele su prošle godine krivičnu prijavu nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali pre svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.
Prema navodima dve NVO, postoje brojne izjave o postupcima nad zarobljenim Srbima, ali i o korektnom postupku pojedinaca. Iako je maltretiranja zarobljenika bilo i u sportskoj dvorani u Bjelovaru, ona nisu bila tako izraženo kao u Varaždinu.
Zbog ratnih zločina u "Bljesku", Haško tužilaštvo je planiralo podizanje optužnice bivšeg predsednika Hrvatske Franje Tudjmana, koji je, u medjuvremenu, umro 1999. godine.
U zapadnu Slavoniju se, 18 godina posle "Bljeska", vratilo tek oko 1.500 Srba, uglavnom starijih osoba dok je veliki broj kuća i ostala imovina proteranih data izbeglim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.
Samo dva meseca posle "Bljeska", početkom avgusta 1995, Hrvatska je sprovela vojno-policijsku akcija "Oluja", u dva sektora pod zaštitom UN, a prema podacima "Veritasa", ubijeno i nestalo 1.922 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine. Od tog broja 1.192 bili su civili.
Foto: Kurir
