Svjetska ekonomija je u toliko lošem stanju da iza svakog ugla vreba novi rizik – tu su bojazan od nedostatnih sirovina zbog katastrofe u Japanu, dužnički problemi u Europi, proračunske zavrzlame u SAD-u, inflacija u Kini itd... No, pojedini analitičari najviše strahuju da bi se nedavni rast cijena nafte mogao nastaviti. Smatraju kako bi politički nemiri na Bliskom istoku i u Africi mogli intenzivirati i potaknuti strukturalne promjene u svjetskoj opskrbi naftom, te da bi nuklearna katastrofa u Japanu mogla povećati potražnju za naftom.
Analitičari banke HSBC u jednoj od svojih analiza ponudili su otrežnjenje kroz analizu, koja kaže da je od 70-ih godina iza udvostručenja realne cijene nafte gotovo uvijek slijedio pad BDP-a. Dvije iznimke čine recesija koja se dogodila 1990.-1991. godine, kada su cijene nafte skočile, ali se nisu udvostručile, i 1987., kada se cijene nafte jesu udvostručile, ali nije došlo do recesije, samo do usporenog rasta BDP-a.
Kina i Indija će biti najjače pogođene
Uzimajući u obzir globalnu ekonomiju, dvije odvojene studije Morgan Stanleyja i Barclays Capitala ne sugeriraju da će rast cijena nafte izazvati toliki zaokret u svjetskoj ekonomiji, ali impliciraju da će se dogoditi ozbiljna promjena slična stagflaciji iz 70-ih godina, koja podrazumijeva slab rast s visokom inflacijom, piše Business.hr.
Utjecaj koji će udvostručenje cijena nafte imati na globalnu ekonomiju varira, ovisno prvenstveno o tome koliko nafte koja zemlja uvozi. Zbog viših cijena nafte u nekim zemljama građani će manje trošiti na druge stvari koje nisu u energetskom sektoru. Više cijene nafte redistribuiraju prihode i tako utječu na potražnju u zemljama koje izvoze naftu i onima koje je uvoze. Predviđa se pritom da će zemlje, poput Kine i Indije, biti najjače pogođene. Globalni rast naći će se pod pritiskom zbog odlaska novca u zemlje izvoznice nafte, poput Rusije i Saudijske Arabije, a taj se novac neće vratiti natrag u opticaj – veliki dio njega bit će ili sačuvan ili će biti podijeljen interno.
Rast cijena nafte u najgorem trenutku
Analitičari HSBC-a upozoravaju kako najveći razlog za zabrinutost leži u kombinaciji nefleksibilne fiskalne politike i još uvijek nestabilnih kreditnih tržišta, posebice u zemljama u razvoju. Njihovi su proračuni već nategnuti i teško bi se nosili s novom recesijom. Njihove ekonomije nisu dovoljno ojačale kako bi se suprotstavile visokim kamatnim stopama kojima bi središnje banke mogle pribjeći kako bi obuzdale inflaciju. To znači, upozoravaju iz HSBC-ja, da rast cijena nafte nije mogao doći u gore vrijeme jer još jednom globalnu ekonomiju prepušta milosti njezinih zaliha nafte, piše Business.hr.
Vezani članak:
arti-201104190213006 arti-201104120007006 arti-201104070149006