Inkompatibilnost donatora i recipijenta najveća je prepreka uspješnim transplantacijama, piše Fastcoexist. Šansa za pronalazak odgovarajućeg organa kod ljudi koji nisu u srodstvu je svega jedan naprama 100.000.
Desenzitizacija funkcionira tako što filtrira antitijela iz krvi pacijenta, što suzbija reakciju imuniteta protiv stranog bubrega. Tijekom osmogodišnje studije na medicinskom fakultetu Johns Hopkins, pacijente koji su prošli ovaj tretman uporedili su s onima koji su dobili bubreg od kompatibilnih donatora, kao i s onima koji su ostajali na dijalizi.
Rezultati su pokazali da je 76 posto desenzitivizovanih pacijenata živjelo i osam godina nakon zahvata, što je važilo za svega 44 posto onih koji su bili na dijalizi. Desenzitizacija se pokazala efikasnijom čak i u odnosu na pronalazak kompatibilnog donatora, s obzirom da je 63 posto ljudi koji su na taj način dobili novi organ preživjelo do kraja istraživanja.
Primjenjuje se već 15 godina
Proces desenzitizacije je u eksperimentalnoj upotrebi već 15 godina, ali je ovo prva velika studija koja je dokazala koliku korist pacijenti mogu imati od nje.
"Mnogi ljudi mogu imati bolje šanse za preživljavanje ako im bude omogućena ova procedura", kaže autor studije, Dorry Segev.
Jedna od prepreka da ovaj sustav zaživi mogla bi biti njegova cijena, budući da je neznatno jeftiniji od dijalize. S druge strane, može biti znatno skraćeno čekanje na novi organ.
"Tijkom čekanja na kompatibilni organ, pacijent postaje sve bolesniji i bolesniji. To se može negativno odraziti fizički, emocionalno i financijski na pacijenta i njegove bližnje", pojašnjava Segev.