Tanjur graha mogao bi koštati stotine dolara u nekim siromašnim državama u kojima ratni sukobi i politička nestabilnost potiču vrtoglav rast cijena hrane, objavili su Ujedinjeni narodi u studiji u povodu Svjetskog dana hrane.
Milijuni ljudi gladuju, a cijene hrane lete u nebo u zemljama ratnih sukoba i lako je moguće da će trebati raditi dva dana kako bi se kupio jedan jedini obrok, objavio je Svjetski program za hranu (WFP) u studiji objavljenoj u utorak na Svjetski dan hrane.
"Ratovi će ubijati ljude na mjestima samog sukoba, ali neizravno uništavat će brojne druge živote", rekao je Arif Husain, glavni ekonomist WFP-a za Thomson Reuters.
Svjetski čelnici zacrtali su da do 2030. godine iskorijene glad u svijetu u sklopu Ciljeva održivog razvoja prihvaćenih 2015.
Međutim, znanstvenici koji su proučavali koliki dio svoje dnevne zarade ljudi moraju potrošiti za jedan jedini obrok, ustanovili su da hrana postaje sve nedostupnija u državama pogođenima ratovima i nestabilnošću.
Tako će stanovnik New Yorka za svoje varivo od graha potrošiti 1,20 dolara, što je samo 0,6 posto njegove prosječne dnevne zarade.
Naprotiv, u siromašnom Južnom Sudanu za taj isti obrok radnik će morati izdvojiti dvije svoje dnevne nadnice, što je otprilike kao da bi američki građanin svoj tanjur graha platio 348 dolara, kazali su znanstvenici.
Zemlje u kojima se ratuje imaju najskuplju hranu, pokazalo je istraživanje koje je obuhvatilo 52 države. Iza Južnog Sudana slijedi sjeveroistočna Nigerija u kojoj obrok graha stoji, prema takvoj računici, 222 dolara. Na trećem je mjestu Demokratska Republika Kongo s cijenom variva graha od preračunato 79 dolara, Malavi sa 76 dolara i Jemen sa 62 dolara.
Broj ljudi koji gladuju dugo vremena narastao je u zadnje dvije godine sa 784 milijuna na 821 milijun, rekao je Husain.
Iako se dostupnost hrane poboljšala u nekim državama, cijena hrane mjerena u odnosu na zaradu i dalje je visoka diljem Afrike te u dijelovima Azije i u manjem broju zemalja Latinske Amerike, kaže WFP.
Jedan obrok stoji samo 10 posto prosječne dnevne zarade u većini od 52 države obuhvaćene istraživanjem, ali u njih osam stoji između 20 i 40 posto, kaže Husain.
U dvije od 52 zemlje, jedan jedini obrok stoji više od prosječne dnevne zarade.
Ratni sukobi i nestabilnost dodatno povećaaju cijenu hrane jer ugrožavaju resurse, smanjuju izdvajanja vlade za socijalnu skrb, uzrokuju deprecijaciju i inflaciju nacionalne valute, napominje se u studiji.
Humanitarne organizacije svjedoče o tome da rat potiče spiralu rasta cijene hrane. Organizacija CARE International napominje da se cijena riže i žita udvostručila zadnjih mjeseci u Jemenu.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
