Superiornost japanskog načina prehrane autori objašnjavaju s nekoliko osnovnih hipoteza:
1. Japanci jedu očima.
Magija japanske kuhinje važan naglasak stavlja na uživanju u ljepoti servirane hrane, u hrani se uživa polako i nikada se ne jede više nego što je potrebno.
2. Tajna je u veličini porcije.
U Japanu se hrana servira u zasebnim malim posudicama, umjesto na jednom velikom tanjuru. Pritom se konzumiraju male količine raznolikih jela.
3. Riža
Riža je važna namirnica u japanskoj prehrani. Prosječni Japanac konzumira šest puta više riže od prosječnog Amerikanca. Mala zdjelica riže servira se gotovo uz svaki obrok, uključujući i doručak. Poznato je da je riža namirnica koja sadrži obilje složenih ugljikohidrata koji osiguravaju dulji osjećaj sitosti.
4. Bogatstvo povrća.
Autori kažu da su Japanci nacija zaluđena povrćem. Sasvim je uobičajeno da se u jednom obroku servira čak pet različitih vrsta povrća i nikome nije čudno za doručak pojesti juhu od povrća ili salatu.
5. Ribe i soja.
Iako Japanci čine tek 2 % svjetske populacije, konzumiraju čak 10 % ribe koja se pojede na svijetu. Soja također predstavlja vrlo važnu namirnicu, a konzumira se u raznim oblicima i kombinacijama.
Riba se u Japanu jede i do osam puta tjedno, dok se primjerice u Hrvatskoj prosječno konzumira jedanput tjedno. Visok unos ribe reflektira se povišenom razinom omega-3 masnih kiselina u krvi Japanaca koja je u pravilu značajno viša nego u zapadnjaka, a ta je pojava možda odgovorna za nižu učestalost ateroskleroze u Japanaca.
Autori smatraju da nije potrebno prakticirati japansku kuhinju da bi uživali u blagodatima ovakvog načina prehrane. Dovoljno je jesti više ribe, povrća i voća, servirati manje porcije, jesti svjesno i polako te dodati tofu i rižu u svakodnevnu prehranu.
Dr.sc. Darija Vranešić Bender http://www.vitamini.hr/
