Vađenje krvi nikomu nije omiljena slobodna aktivnost niti itko u tome uživa, ali što se mora, nije teško. Iako neugodan, test krvi može vam pravovremeno otkriti u kakvom je stanju vaše zdravlje. To se odrađuje toliko rutinski da se i ne pitate što se događa s vašim uzorkom krvi nakon što napustite 'sobu za mučenje'. Dr. Harvey Kaufman odgovara na najčešća pitanja o vađenju krvi koja pacijente zanimaju, ali im je neugodno pitati.
Koliko često treba kontrolirati krv?
To ovisi o brojnim čimbenicima, poput medicinske povijsti, obiteljske povijesti, vašim godinama, spolu i životnom stilu. Uobičajeno je da liječnici najprije traže da se učini krvna pretraga svaki put kad dođete na kontrolu. To može biti jednom godišnje ili čak rjeđe od toga. Krvna je pretraga u stanju dijagnosticirati bolesti čak i ako nemate nikakvih simptoma.
Što se sve gleda u uzorku krvi?
Dvije su stvari najvažnije, a otkrivaju mnogo o pacijentu. Prva je ukupan broj krvnih stanica, što uključuje crvene i bijele stanice te hemoglobin i druge komponente. Svaka se komponenta potom uspoređuje s onim što se smatra normalnim. Ako ijedna od njih nije u zadanim okvirima, to može ukazivati na zdravstvene probleme kao što su anemija, infekcija ili pak leukemija. Rutinska pretraga krvi također uključuje i metaboličke panele kako bi se provjerila funkcija srca, bubrega i jetre. Kod starijih i pacijenata s obiteljskom poviješću, liječnik obično traži da se napravi i lipoproteinski panel, koji mjeri razine masnoća u krvi, kao što su HDL i LDL tipovi kolesterola. Uglavnom je dovoljno izvaditi jednu do tri čajne žličice krvi da bi se obavile pretrage. Što je više pretraga potrebno, treba izvaditi veću količinu.
Close up of nurse disinfecting male arm before blood test. Man is sitting on chair near medical set
Što liječnik treba znati o vama?
Poželjno je reći sve. Imajte na umu da, što više informacija o sebi kažete, liječnik će lakše utvrditi koje su pretrage potrebne. Zato prije vađenja krvi porazgovarajte otvoreno i ispričajte cijelu svoju obiteljsku i medicinsku povijest. Gledajte to ovako: ako liječnik ne zna da je netko u vašoj obitelji srčani bolesnik ili dijabetičar, vjerojatno neće tražiti da se naprave navedene komponente. Isto tako, ako je netko seksualno aktivans više partnera, liječnik može tražiti da se napravi test na klamidiju i gonoreju. Ako ste, pak, vegetarijanac ili pratite neku drugu restriktivnu dijetu, bilo bi dobro da prekontrolirate željezo i razine vitamina u krvi.
Morate li biti natašte?
To je možda i najveća zabluda o vađenju krvi. Stvar je u tome da uopće ne morate gladovati prije postupka, osim u dvjema situacijama - ako kontrolirate šećer i trigliceride, s obzirom na to da se razina glukoze povećava čim nešto pojedete. Bez obzira na to trebate li ili ne postiti prije vađenja krvi, važno je da ste dobro hidrirani.
Trebate li znati svoju krvnu grupu?
Za to uopće nema potrebe. Ljudi su fascinirani znanjem svoje krvne grupe kao da im ta informacija nešto znači u životu. Četiri su osnovne krvne grupe, od kojih svaka ima pozitivan ili negativan predznak, što znači kako svatko od nas ima jedan od osam tipova krvi. Neke su krvne grupe nekompatibilne s drugima, stoga je tijekom operacije ili transfuzije važno da se koristi isključivo kompatibilna krvna grupa donatora kako bi se izbjeglo zgrušavanje krvnih stanica, koje može biti fatalno. Ali nijedan se liječnik u hitnoj situaciji neće pouzdati u vašu riječ, već će uvijek prije iskoristiti krvnu grupu 0-, koja je univerzalna.
Što se događa s uzorkom krvi nakon vađenja?
Na epruvetu se pišu vaši podatci, a zatim se uzorak šalje u laboratorij, gdje se dijeli s obzirom na broj naručenih pretraga. Za određivanje ukupnog broja krvnih stanica, uzorak se stavlja u uređaj koji ispušta zrake svjetla kroz tekućinu i broji stanice na osnovi toga kako se ponašaju prema valovima svjetlosti. Računalo izbacuje precizne brojeve za svega nekoliko minuta. Za metabolički se panel krv stavlja u centrifugalni uređaj, koji velikom brzinom okreće uzorak dok se iz njega ne odvoji serum, iz kojega se potom uzimaju markeri za funkciju organa. Neovisno o vrsti pretrage, rezultate mora potpisati biomedicinski znanstvenik prije vraćanja liječniku. Nakon testiranja, krv se odlaže u medicinski otpad.
Woman working in a laboratory. He writes with a felt pen. Selective focus
Mogu li rezultati biti pogrešni?
Iako je to definitivno moguće, svakako nije nešto oko čega se trebate brinuti. Krvna je pretraga rutinski pregled s kojim se stručnjaci svakodnevno susreću, tako da nema razloga ne vjerovati kako su rezultati točni. Naravno da može doći do pogreške, ali to je zaista rijetkost. Da biste prevenirali bilo kakvu pogrešku, nužno je da da liječnik zna sve o vama i vašim životnim navikama te obiteljskoj povijesti bolesti.
