Alzheimerova je bolest jedna od fizički i psihički najtežih bolesti, kako za ljude koji su pogođeni njome, tako i za ljude koji se za njih brinu. Osim psihološkog udara na pacijenta, ta bolest predstavlja i emocionalni teret njemu bliskim ljudima, piše Daily Mail.
Uzrok bolesti nastaje u samome mozgu
Radi se o užasnoj bolesti koja uništava naša sjećanja i osjećao o nama samima, te se ne može niti liječiti niti učinkovito tretirati. Za razliku od moždanog udara, koji može ubiti trenutno i bez ikakvog upozorenja, Alzheimer predstavlja znatno sporije, suprilnije propadanje koje traje mjesecima, ili čak godinama. Ne uzrokuju ga arterijarni plakovi prepuni kolesterola koji uzrokuju srčane i moždane udare, već druga vrsta plakova, napravljenih od amiloida, koji nastaju u moždanom tkivu.
Većini ljudi Alzheimerova se bolest dijagnosticira tek kada zađu u 70-te, ali sada znamo da njihovi mozgovi počnu propadati znatno ranije. Nakon tisuća post-mortem proučavanja, patolozi su uspjeli identificirati prve tihe stadije Alzheimoreve bolesti u polovici svih 50-godišnjaka, te čak i među 10% ljudi u dvadesetima.
Uzrok bolesti nije genetski, već u načinu života
MR & PR | date created: 2006:08:30
No dobre su vijesti kako se klinička manifestacija Alzheimerove bolesti može spriječiti, a postoji i sve više dokaza da kako zdrava prehrana nudi zaštitu. U stvari, brojne su studije pokazale kako je Alzheimerova bolest više prouzročena načinom života nego genetikom, te je sve jači konsenzus da ista hrana koja nam čepi arterije djeluje isto tako i na mozak. Područje sa službeno potvrđenim najnižim postotkom oboljelih od ove bolesti nalazi se u ruralnoj sjevernoj Indiji, gdje ljudi tradicionalno jedu hranu koja se sastoji od žitarica i povrća. Postotak je nizak i u zamljama kao što je Japan.
No raširenost Alzheimera skočila je posljednjih nekoliko desetljeća, a smatra se kako je to dijelom posljedica i promjene s tradicionalne biljne prehrane koja se temeljila na riži i povrću na novu vrstu u kojoj je količina unesenih mliječnih prerađevina utrostručena, a unesenog mesa čak šest puta veća. Drugim riječima, glavni bi problem mogla biti tipična zapadnjačka prehrana, koja zagušuje arterije, ali ovaj put u mozgu.
Tako npr. u SAD-u, oni koji ne jedu meso (uključujući i perad i ribu) prepolovljuju rizik od demencije. I što se duže meso izbjegava, to niže pada i rizik. Tako, u usporedbi s ljudima koji jedu meso više od četiri puta dnevno, rizik od demencije kod ljudi koji su vegetarijanci 30 ili više godina niži je tri puta. I sredozemna kuhinja, koja naglašava veći unos povrća, graha, voća i orašastih plodova, kao i nižu potrošnju mesa i mlijeka, uvijek se positovjećivala sa slabijim kognitivnim propadanjem i nižim rizikom Alzhaimerove bolesti.
'Dnevnih dvanaest' može vam pomoći
Legumes - texture
‘OVAKO NAPREDUJE ALZHEIMER’: Kći objavila fotografiju koja pokazuje što je bolest učinila njenoj majci u samo dvije godine
Veza s mesom toliko je jaka da je temeljna poruka prehrambenih i životnih uputa za spriječavanje Alzheimerove bolesti bila kako bi "povrće, mahunarke (grah, grašak i leća), voće i žitarice od cijelog zrna trebale zamijeniti meso i mliječne prerađevine kao temelj prehrane".
Popis 'dnevnih dvanaest' vrsta hrane predstavlja upravo onu hranu koja će vam pomoći u smanjivanju šanse razvoja Azheimerove bolesti. Nije nužno da jedete samo tu hranu, ali što se više budete držali ovog popisa, to će biti manje mjesta u vašem zanjuru, kao i u vašem želucu, za druge vrste hrane.
U popisu preporučene hrane nalaze se: grah/mahunarke (do tri porcije), sjemenke pravog lana/leće (jedna žličica), bobice (jedna šaka), orašari i sjemenje (jedna šaka), ostalo voće (do tri porcije), začinsko bilje (četvrt žličice), krstašice (jedna porcija), žitarice punog zrna (do tri porcije), zelenje (do dvije porcije), voda/čaj/kava (do pet velikih čaša/šalica), drugo povrće (do dvije porcije), kao i tjelovježba (90 minuta).
