Studija izvedena na miševima pokazuje da umjerena količina alkohola čak i poboljšava zdravlje mozga tako što umanjuje upale i pospješuje uklanjanje metaboličkih nusproizvoda, uključujući i plakove bjelančevina koji se povezuju s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti, piše IFLScience.
Manje količine alkohola pročišćavaju mozak
"Poznato je da dugotrajna konzumacija pretjeranih količina etanola ima štetni učinak na središnji živčani sustav", kaže vodeća autorica Maiken Nedergaard, koordinatorica Centra za translacijsku neuromedicinu u medicinsmom centru Sveučilišta u Rochesteru. "No u ovoj smo studiji pokazali po prvi puta da manje količine alkohola mogu biti potencijalno korisne za zdravlje mozga, prvenstveno jer poboljšava sposobnost mozga u uklanjanju otpada."
Istraživanje, objavljeno u Scientific Reportu, neočekivano je demonstriralo da konzumacija alkohola analogna uzimanju 2,5 pića dnevno pojačava produktivnost moždanog glimfatičkog sustava, neke vrste drenažnog sustava koji odnosi otpadne tvari.
Nakon brojnih pokazatelja koji su potvrdili kako je lagano do umjereno konzumiranje alkohola povezano s duljim i općenito zdravijim životom, tim iz Rochestera krenuo je istražiti što se točno nalazi u glimfatičkom sustavu nakon što popijemo čašicu ili dvije.
Pijani miševi dokazali teoriju
Njihov se eksperiment sastojao od opijanja miševa. Prvo bi se potpuno svjesnim miševima ubrizgale niske (0,5g/kg), srednje (1,5g/kg) i li visoke doze (4g/kg) etanola, zatim bi se promatrao rad glimfatičkog sustava. Oko 45 minuta nakon primanja alkohola, miševi iz grupe s malom dozom alkohola zabilježili su 40 postotno povećanje glimfatičnog toka, u odnosu na miševe koji nisu primili alkohol. Miševi iz srednje grupe i visoke grupe pokazali su 34 postotno i 28 postotno smanjenje glimfatične funkcije.
Promatrani tijekom 30 dana, miševi koji su dobivali male količine alkohola pokazali su nešto bolju glimfatičnu cirkulaciju u odnosu na kontrolnu, bezalkoholnu skupinu. Ti su miševi isto tako iskazivali normalno ponašanje i motoričke vještine. Kao što se i očekivalo, miševi koji su dobivali srednju dozu alkohola prikazali su umanjenu funkcionalnost, od oko 19%. Autori nisu proučavali posljedice davanja visoke doze alkohola 30 dana jer su smatrali da bi miševi bili u toliko lošem stanju da pravilna procjena ne bi bila moguća. Uz to, kronično izlaganje visokom dozama alkohola ima za posljedicu stopu smrtnosti od oko 40%.
Prije no što odjurite na piće imajte na umu kako ova studija nije pratila dogoročni utjecaj alkohola na zdravlje mozga, te da rezultati mogu biti drugačiji kada su u pitanju ljudi. No koliko god ovo izgledalo predobro da bi bilo istinito, rezultati upućuju na zaključak kako je čaša (ili dvije) vina dnevno sjajan način da se završi dan.
