Najmanje 10 posto stanovništva Hrvatske boluje od različitih vrsta bolesti pluća. No, najviše se govori o kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća, KOPB-u, jer je riječ o vrlo učestaloj smrtonosnoj bolesti koja je danas treći po redu uzrok smrti u svijetu, a može se uspješno liječiti ako se otkrije u dovoljno ranoj fazi bolesti.
Iako je KOPB uglavnom bolest pušača, procjenjuje se da će u narednim desetljećima sve više pogađati i nepušače, i to zbog zagađenosti zraka koja ostavlja sve veće posljedice na zdravlje pluća, piše Novi list.
"Imamo strahovito zagađenje zraka. U Hrvatskoj, u velikim gradovima, ali i u čitavom svijetu, prijete nam još gori scenariji i mislimo da će naša djeca bolovati od KOPB-a kao posljedice tog prljavog zraka koji udišu još dok su u kolicima. Bojim se da to nije samo gradska populacija, da ni u seoskim sredinama nije puno bolje", kaže prim. dr. Andrea Vukić Dugac, pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije na Klinici za plućne bolesti na Rebru.
Većina sa simptomima KOPB-a dođe prekasno liječniku
Nažalost, velik dio pacijenata koji osjeća simptome KOPB-a, a to su pojačano umaranje i dugotrajni kašalj, liječniku dođe prekasno, kad je bolest nemoguće u potpunosti izliječiti. Upravo zato vodeći hrvatski pulmolozi govorili su ovog tjedna o potrebi uvođenja screeninga KOPB-a u širokoj populaciji, kako bi se smanjila smrtnost i povećale šanse oboljelih za uspješnim liječenjem. Probir bi trebali proći oni najrizičniji – pušači stariji od 50 godina.
"Bolesnici s KOPB-om su skupina bolesnika koji imaju nekakav sram prema svojoj bolesti, prema navici pušenja koja je kod mnogih uzrokovala ili značajno otežala bolest. O njima se malo govori, ali je važno intenzivirati tu priču kako bi ljudi otišli na pravodobni pregled. Za KOPB je izuzetno teško raditi ranu dijagnostiku, i nismo nikad o tome dosad govorili. Ali u probiru karcinoma pluća uočili smo da je učestalost KOPB-a među snimkama čak 20 posto. To je ogromni postotak, kaže akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb.
Okosnica rane dijagnostike KOPB-a je obična spirometrija koja nije ni skupa ni nedostupna. Ali, tvrdi Samaržija, bez dobre integracije unutar zdravstvenog sustava i bez dobre edukacije građana ni jedan ranodijagnostički program ne može uspjeti.
"To su programi koji stvarno ovise o svakome od nas", upozorava akademik Samaržija.
'Kod KOPB-a transplantacija pluća je nužno zlo'
Da najteži plućni bolesnici ipak dočekaju transplantaciju pluća, kao krajnju, ali i vrlo uspješnu metodu liječenja, kaže dr. Fedža Džubur, koordinator za transplantaciju pluća. U Hrvatskoj se, kaže on, godišnje obavi 15-ak transplantacija pluća, a trećina bolesnika koja završi na tom zahvatu su pacijenti s KOPB-om ili pušači.
"Kod KOPB-a transplantacija je nužno zlo i do nje ne bi trebalo doći, osobito kod pušača koji su trebali ranije prestati pušiti. Trećina transplantiranih su KOPB-ovci, a to je puno previše", ističe Džubur.
Na Jordanovcu je dosad, u zadnje dvije godine otkako se ti zahvati rade u Hrvatskoj, transplantirano 16 oboljelih. Na listi čekanja je još devet bolesnika i troje pacijenata koji će uskoro biti stavljeni na listu. Većina bolesnika s KOPB-om ne prepoznaje svoje simptome. Povezuju ih s pušenjem, životnom dobi ili smanjenom fizičkom aktivnošću.
"Većina bolesnika tako se prepozna u uznapredovaloj fazi bolesti kad su promjene na plućima puno veće", upozorava prim. dr. Andrea Vukić Dugac.
Rani simptomi su pojačano zamaranje i kronični kašalj
"Među ranim simptomima, prvi je pojačano zamaranje. U početku se javlja kod većeg fizičkog napora, hodanja uz stepenice i planinarenja, kasnije već kod manjeg fizičkog napora, a kod najtežih oblika KOPB-a već u mirovanju, kod pranja zubi, oblačenja. Drugi simptom je kronični kašalj i iskašljavanje, a glavni je problem što su to uglavnom pušači ili bivši pušači koji misle da je normalno da teško dišu i kašlju zbog pušenja. A zapravo imaju pušačku bolest pluća, odnosno KOPB", kazala je Vukić Dugac za Novi list.
Akademik Samaržija ističe kako je odlično kada se KOPB otkrije u prvoj ili drugoj fazi bolesti.
"To je trenutak kad možete sačuvati plućnu funkciju i kad je možete značajno popraviti. Ali ako dođemo do uznapredovalog, teškog KOPB-a, koji ide prema potrebi za kisikom, tu je učinak terapije vrlo malen i više nemamo na što djelovati", upozorava Samaržija.