To im omogućuje brzu apsorpciju važnih činjenica - blokirajući nevažne informacije, sugerira studija. Znanstvenici su podvrgnuli više od 300 volontera magnetskoj rezonanciji kako bi rasvijetlili prirodu inteligencije. Već su identificirali područja mozga koja kontroliraju IQ - a sada su otkrili mehanizam koji stoji iza njih.
Primjerice, čak je moguće učiniti se pametnijim, i to uz pomoć igara za mozak. Izazovne zadaće mogu pomoći u razvoju mreža u mozgu - potičući različite dijelove na interakciju. Ovo otkriće moglo bi dovesti do velikih novih spoznaja o tome kako djeluje ljudski mozak - i Alzheimerova bolest i drugi neurološki poremećaji.
Psihologinja dr. Ulrike Basten sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu otkrila je da regije u mozgu međusobno bliže surađuju kod pametnijih ljudi, dok se kod drugih one često udvoje ili isključe. Ova razlika omogućuje genijalcima bržu i učinkovitiju komunikaciju važnih informacija.
S druge strane, istraživači su također identificirali područja koja su odvojena od ostatka mozga kod bistrijih ljudi. Oni vjeruju da to rezultira boljom zaštitom od ometanja i irelevantnog materijala. Zašto je to tako, ostaje otvoreno pitanje u ovom trenutku, sugerirajući da je moguće da ljudi postanu pametniji.
EVO ZAŠTO SU SVI GENIJALCI POMALO ČUDNI: Ljudi s višim IQ-om funkcioniraju totalno drugačije od drugih
"Moguće je da bi zbog svojih bioloških predispozicija neki pojedinci mogli razviti moždane mreže koje potiču inteligentno ponašanje ili izazovnije kognitivne zadatke", rekla je dr. Basten. "Međutim, jednako je vjerojatno da učestala upotreba mozga za zadaće s kognitivnim izazovima može pozitivno utjecati na razvoj moždanih mreža."
"S obzirom na ono što trenutačno znamo o inteligenciji, najvjerojatnije je tajna u međusobnoj suradnji obaju procesa", zaključila je Basten.
Želite li povećati svoju inteligenciju, stručnjaci savjetuju da mislima odlutate kad god vam se pruži prilika. Sanjarenje o ljepšim mjestima može biti znak učinkovitog, kreativnog uma, navodi nedavna studija.
Istraživači na Institutu za tehnologiju Georgia ustanovili su da ljudi čiji su umovi skloni odlutati, postižu bolje rezultate iz testova inteligencija i kreativnosti. Uspoređujući rezultate sa snimkama mozga ispitanika, otkrili su da bi sanjari zaista mogli imati djelotvorniji mozak.
Istraživački tim nada se da će njihova nova otkrića pomoći u određivanju kada lutanje misli može biti korisno ili štetno za učenje i pažnju, piše Daily Mail.
