Gledajući serije i filmove, zapažamo kako su najpametniji likovi najčešće i najčudniji. Hermiona Granger, Sheldon Cooper i Lisa Simpson samo su neki primjeri koji potvrđuju pravilo. Svi oni imaju čudne manire i društvene navike, često se i čudno izražavaju. Sve te osobine uglavnom pripisujemo njihovoj genijalnosti, no možemo li doista objasniti zašto su drugačiji?
Puno je razloga zašto su pametni ljudi drugačiji od onih "prosječnih". Neki kažu da imaju veći mozak pri samom rođenju, dok su drugi skloni vjerovati da se genijalci stvaraju tijekom odrastanja. Ovo je osam zanimljivih činjenica o pametnim ljudima. Možda nam neke stvari o njima konačno budu jasnije.
Preosjetljivi su na različite zvukove
"Klikanje" kemijske olovke, glasno disanje ili drapanje papira za hiperinteligentne ljude može biti noćna mora. Mnogi poznati geniji, poput Marcela Prousta i Charlesa Darwina, imali su taj problem. Znanost smatra da to ima veze s pojačanom kreativnošću, a stanje se zove mizofonija. Oni koji pate od mizofonije, imaju drugačije oblikovan mozak, osobito prednji režanj, zbog čega njihovi mozgovi pretjerano reagiraju na svakodnevne zvukove.
Tjeskobni su
Mnogi znanstvenici proučavali su vezu između visoke inteligencije i pojačane tjeskobe i zaključili kako je to dvoje itekako povezano. Dokaz tomu je činjenica da inteligentniji ljudi uvijek iznova procesuiraju informacije, sagledavaju ih iz različitih kutova te obogaćuju postojeća znanja novim spoznajama - upravo to vodi pojačanoj tjeskobi, smatraju stručnjaci.
Noćne su ptice
Nekoć davno, ljudi su živjeli prema zakonima prirode - danju su išli u lov, a odlazili spavati čim bi nestalo dnevnoga svjetla. Pojavom električne energije, opcije su postale raznovrsnije, a ljudi počeli graditi svoja znanja. Znanost kaže da, što smo inteligentniji, to više idemo protiv klasičnog evolucijskog obrasca. Ovo je vidljivo već u najranijoj dobi - djeca koja dulje ostaju budna, imaju veće šanse da će u budućnosti postati genijalci.
Vole biti sami
I ovo je karakteristika koja ide protiv tradicionalnog evolucijskog koncepta. Naime, u prošlosti je zajedništvo bilo ključno za opstanak, dok je danas lakše boriti se sam za sebe. Iako su ljudi i dalje društvena bića i veći broj prijatelja povezuje se s većim zadovoljstvom životom, to ne vrijedi za onu skupinu "čudaka" s nadprosječnom inteligencijom. Oni su najsretniji kad su sami, a u društvu se čak mogu osjećati neugodno.
Ne boje se neuspjeha
Iako ovo nije u potpunosti točno jer nitko ne voli neuspjehe, znanstvenici smatraju kako inteligentniji ljudi jednako uče iz pogrešaka kao i iz osobnih uspjeha. S druge strane, prosječni ljudi uglavnom uče iz pozitivnih iskustava, što se ne pokazuje osobito konstruktivnim. Genijalci među nama uvijek teže biti boljima i uspješnijima, zato se nikad ne zadovoljavaju malim uspjesima, već ih žele pretvoriti u velike.
Imaju mračne osobnosti
Volite li nastran humor i smijete li se tuđim lapsusima, postoji šansa da ste iznadprosječno inteligentni (ili, u drugom slučaju, jednostavno zločesti). Ispitanici u studiji provedenoj na ovu temu koji su bili skloni crnom humoru, rješavali su testove inteligencije bolje od onih "ozbiljnih". Zanimljivo je i to da je ovoj skupini ljudi procijenjen i niži stupanj agresije.
Skloniji su porocima
Mnogo je primjera iz povijesti koji dokazuju da su geniji imali problem s alkoholom i drogama. Sjetite se samo Edgara Allana Poea ili Billie Holiday. Bilo kako bilo, i ova teza ima podlogu u znanosti - inteligentniji ljudi više vole eksperimentirati i isprobavati nove stvari i tomu je jednostavno tako. Veže se taj fenomen i uz činjenicu da su samotnjaci pa su, samim time, skloniji poročnomu životu.
Nisu religiozni
Istraživanje je pokazalo da su visokointeligentni pojedinci najčešće ateisti, ili barem pasivno religiozni i to samo zato što možda potječu iz obitelji vjernika. Temelj je slabije religioznosti genijalaca u tome što oni vole preispitivati vlastitu intuiciju, a ne vjeruju u nešto samo zato što okolina tako nalaže, piše Listverse.
