Ramazanski bajram – također poznat kao prvi ili raniji, odnosno mali ili manji te slatki ili šećerni – blagdan je kojim se slave blagodati ramazana
Muslimanu je propisano pet temeljnih dužnosti bogoštovlja koje čine stupove islama: ispovijedanje vjere (iman), molitva (salat/namaz), vjerski prinos (zekat), hodočašće u Meku (hadž). Još je jedna među njima – post (savm) u mjesecu ramazanu (ramadan): od izlaska do zalaska sunca valja se uzdržavati od jela, pića i spolnog općenja. Netom je završio ramazan i počeo je mjesec ševal. Kroz prva se tri dana ševala obilježava Ramazanski bajram (Eid-al-Fitr). Prvog je dana Bajrama post izričito zabranjen.
Kakav je blagdan Bajram
Riječ bajram u perzijskom i turskom jeziku označuje radost, slavlje i – blagdan. Pa ipak, Ramazanski bajram nije samo kraj posta, niti je post sam sebi svrha. Ramazanska je stega usmjerena osobnom rastu u pokornosti (ibadet, islam) i povezivanju zajednice. Tako ramazan postaje doba vraćanja na ispravni put, utvrđivanja duhovnosti molitvom i dobročinstvom. Doručak (sehur) i večera (iftar) prije zore i nakon sutona tokom posta dobivaju posebno značenje okupljanja obitelji.
Jacija je peta obavezna dnevna molitva. U ramazanu se nakon nje klanja i teravija ili teravih-namaz: noćna molitva u džamiji. Katkad se nakon toga organizira i zajedničko učenje Kurana (mukabela) ili nevezano druženje uz kavu i razgovor radi osnaživanja zajednice. Pri tom su dvije noći posebne, 17. i jedna u posljednjoj desetini ramazana. Prva je Dan razlikovanja istine od neistine u spomen na pobjedu nad politeistima iz Mekke 624. godine. Druga obilježava primanje Kurana.
Noć sudbine (Lejlet-al-Kadr) nije predajom točno označena, no zbila se u posljednjih deset dana ramazana. Neki učitelji tumače kako je to tajna radi poticanja da se što više noći provede u molitvi. Ipak, dogovorno se obilježava molitvom i učenjem Kurana 27. ramazana u spomen na početak objave Kurana proroku Muhamedu. Vjeruje se da anđeli (meleci) te noći otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinca, a da iskreno kajanje donosi oprost i blagoslov. Kuran poručuje: ''Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci.''
Obredi i običaji Ramazanskog bajrama
U ramazanu se organiziraju i vjerski programi i humanitarne akcije. Posebna je obveza, koja se može ispuniti u ramazanu ili na bajramsko jutro, sadekatul-fitr – davanje onih koji imaju, u naravi ili vrijednosti svojih dnevnih prehrambenih potreba, onima koji nemaju. Ispunivši sve ramazanske propise, s pravom se blagdan čestita uz ogovor:
– Bajram šerif mubarek olsun - Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen.
– Allah razi olsun - Neka je Alah zadovoljan.
O blagdanu se klanja Bajramski namaz. Pri njemu je, uz učenje Kurana, hutba – svečano blagdansko obraćanje vjernicima – obavezni dio okupljanja na bajramsku molitvu koji se za Bajram sastoji od dva dijela. Tradicionalno se u džamiji ili drugom prikladnom mjestu za molitvu, često na otvorenom, za Bajram okupljaju samo muškarci. Zanimljivo je kako molitva običajno počinje kad je Sunce dva koplja iznad obzora kako bi bilo vremena da se ispuni sadekatul-fitr.
Bajram-namaz nije obavezan, ali je velika blagodat- Ponajprije, potvrđuje da se slijedi Poslanikov put. Sudjelovanje u zajedničkoj molitvi također povezuje pojedinca i njegovu obitelj sa svim ostalim vjernicima islamske zajednice u općem slavlju. Ramazanski bajram namaz se sastoji od 2 rekata i 6 tekbira. Prvi tekbir se klanja na početku prvog rekata. Na drugom rekatu, imam će započeti učenjem kuranskih ajeta, a zatim slijedi pet dodatnih tekbira. Namaz završava uobičajenim tešehudom i selamom.
Još postoji jedan jedinstveni tekbir, tekbir tešrik (at-tashreeq). Široko je prihvaćeno mišljenje da je učenje tekbira tešrika tokom četiri dana Kurban-bajrama preporučeno, baš kao i od zalaska sunca na početku Ramazanskog bajrama pa sve dok imam ne uđe u džamiju sljedećeg jutra na Bajram-namaz. Za vrijeme namaza taj se posebni tekbir ne smije izgovarati. Prikladno je također dodati kako se ramazanske molitve mogu donekle razlikovati od zemlje do zemlje te prema učenjima raznih islamskih škola.
U svakom slučaju, Bajram je radosno i svečano vrijeme. Običaj je prije Bajram-namaza pojesti nešto slatko. Za odlazak u džamiju odijeva se svečana, učestalo i sasvim nova odjeća kako bi se istaknula važnost i posebnost Bajrama. A nakon namaza slijedi obiteljska proslava i posjete drugima, sve uz čestitanje i bogate jelovnike blagdanskoga stola.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Radost, zajedništvo, duhovna obnova: Muslimani obilježavaju Bajram
