Iz zraka možda izgleda prekrasno, no ova fotografija skriva gorući svjetski problem

Recikliranje plastike nameće se kao ključno rješenje za ublažavanje ovih negativnih posljedica, no put do učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, posebice u zemljama u razvoju, prepun je izazova. Dhaka, glavni grad Bangladeša, primjer je problema s plastičnim otpadom u Aziji. U Dhaki se na dan proizvede 646 metričkih tona plastičnog otpada, a taj broj se utrostručio u posljednjih 15 godina.

Problem plastičnog otpada u Aziji usko je povezan s rastućim konzumerizmom. Brzi gospodarski rast u Aziji doveo je do značajnog porasta potrošnje plastike.

Konzumerizam, koji potiče stalnu kupnju i bacanje proizvoda, ključni je faktor u gomilanju plastičnog otpada. Kultura jednokratne upotrebe, gdje se plastična ambalaža i proizvodi koriste kratko vrijeme, a zatim odbacuju, stvara ogroman pritisak na okoliš. Plastične vrećice, jednokratni pribor za jelo i ambalaža postali su simboli ovog problema.

Azija Pacifik proizvela je vuše od polovice svjetskog plastičnog otpada u 2021. godini, odnosno 200 milijuna tona. Nedovoljno razvijeni sustavi gospodarenja otpadom ne mogu pratiti ovo povećanje, što rezultira ozbiljnim ekološkim problemima, uključujući zagađenje oceana.

U Dhaki, glavnom gradu Bangladeša, velik dio plastičnog otpada reciklira se ručno. Siromašni i marginalizirani radnici skupljaju, sortiraju i čiste plastiku u teškim uvjetima. Ovaj proces je izuzetno naporan, opasan po zdravlje i često vrlo slabo plaćen.

Velik dio plastičnog otpada završava na odlagalištima, u rijekama i kanalima, uzrokujući ozbiljno zagađenje. U takvim uvjetima, ručno recikliranje, iako nesavršeno, igra vitalnu ulogu.

Proces ručnog recikliranja u Bangladešu obično uključuje nekoliko faza. Skupljači otpada, često iz najsiromašnijih slojeva društva, ručno prebiru po smeću, izdvajajući plastične materijale. Ovaj posao je izuzetno naporan i opasan, s obzirom na izloženost štetnim tvarima i nehigijenske uvjete.

Očišćena plastika se usitnjava u manje komade, obično pomoću jednostavnih, ručno izrađenih strojeva.

Usitnjena plastika, koja se topi i preoblikuje u nove proizvode, često gubi na kvaliteti, što smanjuje njezinu dugovječnost i povećava količinu otpada koji završava u okolišu.

Tako reciklirani proizvodi, iako korisni u smanjenju početne potrošnje, često imaju ograničenu funkcionalnost i nisu dugotrajni, što dovodi do bržeg stvaranja novih količina plastičnog otpada.

Ovaj proces, iako zapošljava tisuće ljudi, suočava se s brojnim problemima: niskom učinkovitošću, lošim radnim uvjetima, zdravstvenim rizicima i zagađenjem okoliša. Nedostatak sofisticirane opreme i tehnologije ograničava kvalitetu recikliranih proizvoda i sprječava razvoj održivog sustava.

U mnogim azijskim zemljama, uključujući Bangladeš, neformalni sektor ima ključnu ulogu u recikliranju plastike, gdje mikro-poduzetnici, često uz podršku nevladinih organizacija, prikupljaju, razvrstavaju i obrađuju plastični otpad. Iako njihov rad doprinosi smanjenju plastičnog otpada i poboljšanju okoliša, poduzetnici se suočavaju s brojnim izazovima, poput loših radnih uvjeta, opasnosti po zdravlje zbog niskokvalitetnih reciklažnih metoda te nepostojanja adekvatne infrastrukture i poticaja od strane vlada.

Iako se smatraju ključnim dijelom rješenja, ovi radnici i njihove aktivnosti često ostaju neprepoznati i nedovoljno podržani na institucionalnoj razini. Potrebno je stvoriti bolji okvir za podršku i formalizaciju ovih inicijativa kako bi se postigao održiviji i sigurniji proces recikliranja plastike.

Situacija je izazovna, no postoje i pozitivni pomaci. Spominje se i sve veća regulativa vlada u Aziji usmjerenih na promicanje kruženja plastike, uključujući zabrane plastičnog otpada i sheme proširene odgovornosti proizvođača.

Budućnost gospodarenja plastičnim otpadom u Aziji ovisi o kombinaciji različitih pristupa: jačanju formalnog sektora recikliranja, integraciji neformalnog sektora, ulaganju u infrastrukturu i tehnologiju, promicanju odgovornosti proizvođača i, što je najvažnije, smanjenju potrošnje plastike i promjeni konzumerističkih navika.

Borba protiv plastičnog otpada u Aziji dugotrajan je i složen proces. Ipak, primjeri iz Bangladeša, kao i inicijative diljem kontinenta, pokazuju da je moguće postići napredak, kombinirajući inovativna rješenja, angažman zajednice i odgovornu politiku. Ključno je prepoznati da rješavanje ovog problema nije samo ekološka nužnost, već i prilika za stvaranje održivijih i pravednijih društava.

Shafiul Alam je poduzetnik iz Bangladeša koji aktivno radi na poboljšanju uvjeta recikliranja u svojoj zemlji. Osnovao je tvrtku koja se bavi recikliranjem plastike, pružajući radnicima bolje uvjete rada i veće plaće. Alam vjeruje da je recikliranje ključno za rješavanje problema plastičnog otpada i izgradnju održivije budućnosti.

"Plastika koja se ovdje ručno obrađuje dolazi iz raznih izvora otpadne plastike, kao što su stare plastične boce, iz cijele zemlje. Sva plastika se zatim položi na tlo u dijelovima prije nego što se ručno razvrsta. Kada sortiranje završi, plastika se pere, a zatim je stroj drobi u sitne komadiće", rekao je Shafiul Alam (30).

"Nakon procesa recikliranja, plastika se pretvara u proizvode uključujući stolice, stolove, šalice i polietilenske vrećice. Radnici koji sortiraju plastiku plaćeni su 60 funti tjedno s 10 do 15 radnika koji rade dnevno", dodaje.

Shafiul Alam zagovara ulaganje u modernu tehnologiju recikliranja i edukaciju radnika. Smatra da se recikliranje može učiniti učinkovitijim i sigurnijim uz odgovarajuću opremu i obuku. Također naglašava važnost suradnje između vlade, privatnog sektora i civilnog društva.

Iako recikliranje plastike u Bangladešu i drugim azijskim zemljama ima velike izazove, istovremeno donosi značajan ekonomski potencijal, jer stotine tisuća ljudi ovise o tom sektoru za svoje životne potrebe. Osim toga, poboljšanje uvjeta rada i uvođenje boljih tehnologija može doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.

S obzirom na ozbiljnost situacije s plastičnim otpadom, međunarodna suradnja postaje ključna. Razmjena iskustava između zemalja, podrška tehnološkom razvoju i uvođenje globalnih standarda za gospodarenje otpadom mogu stvoriti temelje za dugoročne promjene.

Za učinkovito rješavanje problema plastičnog otpada, potrebno je poduzeti koordinirane akcije na svim razinama društva. Od edukacije potrošača do globalnih političkih dogovora, samo zajednički napor može osigurati održivu budućnost bez plastike koja zagađuje planet, navodi Cordaid.