Čuvena međunarodna informativna televizijska postaja CNN posvetila je u četvrtak ogroman članak Dubrovniku. Tekst je naslovljen "Kako je Dubrovnik preživio bolest, rat i turiste", a potpisali su ga Richard Quest i Joe Minihane.
Autori su u uvodu istaknuli da njegove zidine i danas stoje kao simbol snage i stabilnosti u regiji koja je kroz stoljeća pretrpjela puno prevrata i tame.
Spominju u sljedećoj rečenici povratak turista nakon brojnih restrikcija uzrokovanih pandemijom, pa podsjećaju da Dubrovnik iza sebe ima dugu povijest kada je u pitanju suočavanje s izuzetno zaraznim bolestima.
I davno je bila aktualna karantena
"Godine 1377., kada je Dubrovnik bio u središtu pomorske republike Ragusa (Dubrovačke Republike), njegovi su vladari naložili da se mornari i trgovci, koji su u grad dolazili iz područja prošaranih kugom, najprije moraju poslati u namjenske karantenske ustanove", pišu.
"Da, prije gotovo 800 godina, znali smo sve o karanteni", kazao im je na to Ivan Vuković, jedan od vodećih dubrovačkih vodiča.
Vuković im je objasnio da se sve te ljude u početku slalo na otoke Mrkan i Bobaru, smještene tik uz obalu, gdje su morali provesti mjesec dana u izolaciji.
Dodao je i da postoje dokumentarni dokazi o zdravstvenim certifikatima, pa čak i o socijalnoj distanci.
"U srednjem vijeku su znali kako pratiti bolest. Znali su pratiti kontakte i znali su za infekciju. "Kada je u pitanju Covid-19, praktički ga tretiramo srednjovjekovnim pravilima. Povijest se samo ponavlja", kazao im je Vuković.
Samostan čuva tajne
"Daljnje podsjetnike na dugu dubrovačku medicinsku povijest možete pronaći u franjevačkom samostanu, u samom srcu grada, pišu u nastavku reporteri CNN-a, te čitateljima ističu da njegova ljekarna datira iz 1317. godine.
Tamošnji su fratri još u 14. stoljeću osmislili i beskontaktno plaćanje. Svoje su napitke i lijekove ostavljali u namjenskim kutijama u želji da spriječe širenje zaraze", napominju Quest i Minihane.
"No, Dubrovnik nije samo mjesto za učenje lekcija o kontroli infekcija. Ovo je mjesto duboko ponosno na svoju hrvatsku tradiciju i mjesto koje te tradicije koristi kako bi zacijelilo rane i traumatične događaje koji su potresli ovaj dio svijeta devedesetih godina prošlog stoljeća", navode.
U tu svrhu spominju ples linđo i citiraju Jelicu Čučević:
"Čak ni danas ne postoji svečanost bez linđa. Dio je tradicije stoljećima, to je dio radosti, dio života", kazala im je Čučević, koja Linđo pleše još od 1980. godine i koja je članica tamošnjeg folklornog ansambla.
Linđo je bio zabranjen
"Međutim, prije 30 godina, sam čin plesanja linđa predstavljao je ozbiljnu, po život opasnu prijetnju za Dubrovčane. Kad je Jugoslavenska vojska opsjedala grad od listopada 1991. do svibnja 1992., snajperisti su hvatali nedužne žrtve koje su šetale ulicama. Sastanak za ples bio je izazovan i gotovo nemoguć", pišu autori i prepričavaju u nastavku:
"Hotel Belvedere snažan je podsjetnik na to koliko je Dubrovnik u to vrijeme pretrpio. Otvoren je samo šest godina prije opsade, ali je u to kratko vrijeme stekao reputaciju jednog od najboljih europskih hotela.
Tijekom rata poslužio je kao dom izbjeglicama koje su dolazile u Dubrovnik kako bi izbjegle agresiju srpskih vojnika. Uništen je tijekom brutalne opsade", objašnjavaju autori čitateljima.
U nastavku navode da su, jednom po svršetku rata, spektakularni zidovi i utvrde pomogli Dubrovniku se pretvori u jedno od najtoplijih i najljepših europskih turističkih odredišta, pa ponovno podsjetili da je poslužio za snimanje hvaljene i silno gledane serije "Igre prijestolja".
Ipak, i to je imalo svoju cijenu, kažu.
Mještani su jedva izlazili na kraj s velikim brojem turista, gužvama, ali i kruzerima koji su neminovnim zagađivali oko sebe.
"Godišnje je u grad stizalo oko milijun turista s raznih krstarenja, a uskim ulicama dnevno se prelijevalo i do devet tisuća ljudi", napominju.
Mnogi strahuju od povratka na staro
"Moram vam priznati da pomalo strahujem od povratka na staro, u vremena prije Covida. Plaši me masovni turizam i gužve. To je gorko-slatkog okusa. Grad sada imamo za sebe, ali to će uzrokovati i financijski pad.
Međutim, vjerujem da smo puno naučili, da ćemo neke stvari 'resetirati' i da sada znamo kojim putevima više ne želimo ići. Pandemija nam je dala uvid u to kako pristupiti turizmu na nove načine i zato sam optimist", rekao je novinarima CNN-a ugostitelj Darko Perojević.
Quest i Minihane u završnom odlomku su čitateljima opisali ljepote Starog grada, čari obale, te vožnju žičarom do vrha Srđa. Putopis su zatvorili riječima:
"Naprosto je čudesno uzeti u obzir što je sve ovaj grad pretrpio, kako u neke drevna, tako i u moderna vremena, te svejedno ostao tako ponosan".
