Prema općeprihvaćenoj teoriji, svemir je nastao prije 13,8 milijarda godina Velikim praskom. Bio je ispunjen uniformnim plinom, a činili su ga laki elementi kao što su vodik i helij.
Prema toj teoriji, otprilike 100.000 godina poslije, kada su temperature počele padati, molekula HeH+ formirala se iz atoma helija i protona.
'Prvi korak u evoluciji'
Taj prijelomni trenutak "prvi je korak u dugoj evoluciji koja je trajala milijardama godina i u konačnici stvorila molekule tako kompleksne kao što je DNK", objašnjava David Neufeld sa sveučilišta Johns Hopkins u Sjedinjenim Državama, koautor studije objavljene u časopisu Nature.
Iako je postojanje molekule HeH+ demonstrirano u laboratoriju 1925. godine, nikada nije bila otkrivena u svemiru. I s razlogom, jer je s vremenom nestala iz našeg okružja, transformirana u molekule vodika i atome helija.
"Izostanak konačnog dokaza njezina postojanja u međuzvjezdanom prostoru pred astronome je stavljao istinsku dilemu", objasnio je Rolf Güsten s Instituta Max Planck za Radio Astronomy u Njemačkoj.
Snimljena u maglici
Rolf Güsten glavni je autor studije objavljene u srijedu.
Molekula se konačno pojavila u mladoj planetarnoj maglici NGC 7027, čiji su uvjeti odraz primitivnog svemira. Mitsku molekulu uočila je SOFIA, što je engleska kratica za Stratosfersku zvjezdarnicu za infracrvenu astronomiju (Stratospheric observatory for infrared astronomy), a riječ je o Boeingu 747 preinačenom u leteću zvjezdarnicu.
