Znanstvenik za klimu na Sveučilištu Tohoku u Japanu analizirao je dostupne podatke i ne misli da će aktualno masovno izumiranje biti jednako onom od prethodnih pet. Barem ne za još mnoga stoljeća.
U više navrata izumiralo i do 95 posto života
U više navrata tijekom proteklih 540 milijuna godina, Zemlja je izgubila većinu svojih vrsta u relativno kratkom geološkom vremenskom rasponu. Događaji poznati kao masovna zumiranja često su praćeni klimatskim promjenama, bilo da je riječ o ekstremnom zagrijavanju ili ekstremnom hlađenju, potaknutom asteroidima ili vulkanskom aktivnošću.
Kada je Kunio Kaiho pokušao kvantificirati stabilnost prosječne Zemljine površinske temperature i biološku raznolikost planeta, otkrio je uglavnom linearan učinak. Što je veća promjena temperature, to je veći opseg izumiranja, prenosi Science alert.
U prošlosti temperatura skočila i dvostruko više
Za događaje globalnog zahlađenja, najveća masovna izumiranja dogodila su se kada su temperature pale za oko 7°C. Ali za događaje globalnog zatopljenja, Kaiho je otkrio da su se najveća masovna izumiranja dogodila pri zagrijavanju od otprilike 9°C. To je puno više od prijašnjih procjena, koje sugeriraju da bi temperatura od 5,2°C rezultirala velikim masovnim izumiranjem mora, na razini prethodnih velikih pet izumiranja.
Da to stavimo u perspektivu, do kraja stoljeća moderno globalno zatopljenje je na putu da poveća površinske temperature za čak 4,4°C. "Globalno zagrijavanje od 9°C neće se pojaviti u antropocenu barem do 2500. i to prema najgorem scenariju", predviđa Kaiho.
Kaiho ne poriče da se mnoga izumiranja na kopnu i u moru već događaju zbog klimatskih promjena; on samo ne očekuje isti razmjer kao kod prošlih. Ipak, nije samo apsolutna promjena temperature ono što dovodi vrste u opasnost. Brzina kojom se to događa od vitalne je važnosti.
Prebrzo da bi se vrste stigle prilagoditi
Najveće masovno izumiranje na Zemlji ubilo je 95 posto poznatih vrsta u to vrijeme tijekom više od 60 000 godina prije oko 250 milijuna godina. No današnje zagrijavanje događa se u mnogo kraćem razdoblju zahvaljujući ljudskim emisijama fosilnih goriva.
Možda će više vrsta izumrijeti u šestom Zemljinom izumiranju, ne zato što je veličina zagrijavanja tako velika, nego zato što su se promjene dogodile tako brzo da se mnoge vrste nisu mogle prilagoditi.
"Predviđanje veličine antropogenog izumiranja korištenjem samo površinske temperature je teško jer se uzroci antropogenog izumiranja razlikuju od uzroka masovnih izumiranja u geološkom vremenu", priznaje Kaihu.
Kako god znanstvenici razdvojili podatke, jasno je da su mnoge vrste osuđene na propast ako ne možemo zaustaviti klimatske promjene. Točan postotak gubitaka i vrijeme tih gubitaka ostaje predmet rasprave.
