Stratumseind u Eindhovenu jedna je od najprometnijih ulica kada je u pitanju noćni život u Nizozemskoj. U subotu navečer barovi su prepuni, glazba se čuje po cesti, smijeh i pijano odvikivanje odjekuje od zidova. Kako noć napreduje, tlo postaje prepuno praznih boca alkohola, limenki energetskog pića, cigareta i slomljenog stakla, piše Guardian.
Živi laboratorij 'pametne ulice'
Nije ni čudo kako je ovo mjesto poznato po čestim tučnjavama. Kako bi promijenio taj imidž, Stratumseind je postao jedna od 'najpametnijih' ulica u Nizozemskoj. Javna je rasvjeta opremljena wi-fi trakerima, kamerama i mikrofonima koji mogu otkriti agresivno ponašanje i uzbuniti policiju. Izvršen je i eksperiment (koji doduše nije uspio) s mijenjanjem intenziteta svjetlosti kako bi se promijenilo raspoloženje ljudi. Ovog bi proljeća trebao krenuti i plan da se ljude smiruje širenjem mirisa naranči. Cilj svega toga - učiniti Stratumseind sigurnijim mjestom.
A u međuvremenu su prikupljeni brojni podaci koji se svi pažljivo pohranjuju. "Posjetitelji ni ne shvaćaju da ulaze u živi laboratorij", kaže Maša Galic, koja istražuje privatnost na javnom prostoru za Tilburgov Institut prava, tehnologije i društva. S obzirom da se podaci u Stratumseindu koriste za profiliranje i aktivno ciljanje ljudi, ovaj eksperiment 'pametnog grada' podložan je zakonu o privatnosti. Nizozemski Zakon o zaštiti osobnih podataka nalaže da se ljudi moraju unaprijed obavijestiti o prikupljanju podataka, kao i da se treba navesti svrha prikupljanja, no u Stratumseindu, kao i mnogim drugim 'pametnim' mjestima to nije slučaj.
Peter van de Crommert sudjeluje u Stratumseindu kao upravitelj projekta od strane Nizozemskog instituta za tehnologiju, sigurnost i sigurnost. On tvrdi kako posjetitelji ne moraju brinuti o svojoj privatnosti, podaci se odnose na gomile, ne na pojedince. "Često dobijemo taj komentar - 'Veliki brat te gleda', ali ja radije kažem, 'Veliki brat ti pomaže'. Želimo siguran noćni život, a ne vojnika na svakome uglu."
Osobni mobilni profili
Kada pomislimo na pametne gradove, obično pomislimo na velike projekte: Songdo u Južnoj Koreji, IBM-ov kontrolni centar u Riu de Janeiru, ili stotine novih pametnih gradova u Indiji. Među najnovijima tu su i Toronto, gdje Google želi izgraditi potpuno pametno susjedstvo, te Arizona, gdje Bill Gates planira napraviti svoj vlastiti pametni grad. No stvarnost pametnih gradova je da se proširio u svakodnevnost urbanog života, i to posebno u Nizozemskoj.
Tako u gradu Enschedeu gradski prometni senzori pokupe wifi signal vašeg telefona čak i ako niste spojeni na wifi mrežu. Senzori registriraju vašu MAC adresu, jedinstveni mrežni kartični broj u smartfonu. I to zato što gradsko vijeće želi znati koliko često ljudi posjećuju Enschede, te koje su njihove rute i omiljena mjesta. Lokalni stanovnik Dave Borghuis nije bio oduševljen te je podnio službenu žalbu. "Ne mislim da je OK za lokalne vlasti da na ovaj način prate svoje građane", rekao je. "Ako se šećete po gradu, morate biti u stanju zamisliti da vas se ne promatra."
Enschede je stvarno oduševljen prednostima pametnog grada. Gradske vlasti kažu da uštede 36 milijuna dolara zahvaljujući pametnoj aplikaciji za promet koja nagrađuje ljude za dobro ponašanje poput voženja bicikla, hodanja ili korištenja javnog prijavopza. (Ironično, jedna od nagrada je i dan besplatnog parkiranja). Samo oni koji čitaju i sitno tiskani tekst primjetit će da aplikacija stvara "osobne mobilne profile", te da prikupljeni osobni podaci pripadaju tvrtki Mobidot.
'Ciljani nadzor' u Utrechtu
Tvrtke prolaze bez sankcija dijelom i zato što koriste nove primjene podataka. U Silicijskoj se dolini to naziva 'inovacija bez dozvola' jer vjeruju kako tehnološki napredak ne bi trebale kočiti javne regulacije. Iz istog razloga mogu tajiti koje podatke prikupljaju u javnome prostoru i za što ih koriste. Često ni sami gradovi to ne znaju.
Utrecht je postao mreža individualnih pilot-programa i projekata, bez centralnog nadzora o tome koliko uopće kamera i senzora postoji, niti što rade. Grad ima pametne koševe za smeće, pametnu javnu rasvjetu, sute koji skeniraju i daju kazne za nepropisno parkiranje, a uz to i otkrivaju stanovnike koji nisu platili lokalni porez, Prati koliko se mladih nalazi na ulicama, što rade, da li se međusobno poznaju, te da li bi mogli stvarati probleme. Posebni policajci to prate preko mobilnih uređaja. Proces se zove 'ciljani i inovatini nadzor'. Prati se i predviđa broj učenika koji će prije vremena napustiti školu, predviđa se stopa siromaštva, te se prati "zdravlje određenih skupina", kako bi se moglo "brže intervenirati".
Poput ostalih gradova, i Utrecht tvrdi kako djeluje u skladu sa zakonom o privatnosti, jer anonimizira ili ostavlja podatke pod pseudonimom. No osobni podaci pod pseudonimom su i dalje osobbni podaci."Ako izgrađujete osobne profile i djelujete u skladu s njima, to je i dalje narušavanje privatnosti te takvo profiliranje može, makar i nenamjerno, dovesti do diskriminacije", kaže Mireille Hildebrandt, profesorica ICT i prava na Sveučilištu Radboud, koja kao primjer navodi odluku lokalnih vlasti da registriraju rasu i zdravstvene podatke prostitutke.
Drugo nerješeno pitanje odnosi se na to tko je vlasnik podataka prikupljenih na javnome prostoru. "Javne vlasti sve češće predaju te zadatke privatnim tvrtkama.", kaže Arjen Hoff, direktorica Civitya, tvrtke koja izrađuje platforme podataka za vlade. "No ne dogovore se uvijek tko će imati pravo na podatke."
Pametan grad ili privatizirani zatvor
PLATI PA PRATI: Ova bi vam aplikacija plaćala da zna koji ste video gledali
Kao primjer Hof navodi CityTec, tvrtku koja upravlja s 2.000 parkirališnih mjesta za automobile, 30.000 semafora i 500.000 rasvjetnih svjetala širom Nizozemske. Odbila je podijeliti s lokalnim vlastima podatke koje je prikupila senzorima postavljenim na gradskoj rasvjeti. "Obrazloženje CityTeca bilo je da, iako su lokalne vlasti zakoniti vlasnik rasvjete, CityTec je gospodarski vlasnik te, iz razloga konakurencije) ne želi podijeliti podatke", kaže Hoff. To je bilo prije tri godine, no i dalje je to praksa ove tvrtke. Tvrtke diktiraju ugovore, a gradovi kažu da ne smiju dijeliti podatke jer sadrže "osjetljive informacije".
Tehnološki stručnjak Evgenij Morozov upozorio je da gradovi postaju preovisni o privatnim tvrkama. "Kulminacija pametnog grada je privatizirani grad", rekao je. "grad u kojem morate plaćati donedavno privatne usluge."
