Godina 2021. je za pčelare bila loša godina - meda nikad manje, a potražnja nikad veća. Brojne građane je uznemirila vijest o lažnom medu na zagrebačkoj tržnici.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Vrbos je za RTL.hr objasnio kako kod trgovine meda postoje dvije kategorije pčelari i trgovci, oni koji se bave otkupom meda i potom ga prodaju.
''Polazimo od želje da se što više meda proda na kućnom pragu, odnosno izravno kod pčelara'', rekao je Vrbos. Za kvalitetu i kakvoću meda odgovara onaj koji ga stavlja na tržište, pojašnjava Vrbos, a oni kao savez uvijek inzistiraju na dobroj pčelarskoj praksi.
Pčelar koji je otkrio OPG za koji se ispostavilo da prodaje lažni med izjavio je kako se sporni OPG pokušao opravdati.
OPG se pokušao opravdati
'Napisali su na nekoj petrinjskoj Facebook grupi, jer su oni od tamo, nešto što je opet potpuno lažno. Napisali su da su im zbog potresa neke košnice stradale. Znao sam da će ići na kartu potresa da bi se ljudi sažalili. Rekli su da su im u potresu pčele stradale, pa da su morali pojačano prihranjivati. Pazite, bagrem cvate u svibnju, a potres je bio krajem prosinca'', kazao je za RTL.hr David Pikutić, koji je razotkrio lažni bagremov med.
''I onda, kao, nisu shvatili da je to šećer u košnicama, oni su mislili da je bagrem. Lažu i dalje kako nisu shvatili da su utočili 20-30 litara šećernog sirupa'', rekao je pčelar Pikutić.
Vrbos je izjavio kako se nikako ne smije pretjerati u prihranjivanju pčela.
''Dohrana sirupom je dohrana samo onoliko koliko je pčelama dostatno da prežive, odnosno da ne uginu od gladi. Prema tome, to se ne smije raditi na način da se ta dohrana koja se dodaje pohranjuje u saće i nakon toga da se vrca'', rekao je Vrbos.
Kaže kako ne vjeruje da je ovo česta pogreška te kako većina pčelara ipak vodi brigu o tome. Tvrdi kako nema puno takvih slučajeva jer čak i u zadnjih nekoliko godina, koje su bile loše, najveći dio pčelara je prihranjivao pčele do one mjere koja je dostatna.
Kao jamstvo kvalitete nude nacionalnu staklenku
'Sada će sigurno i povjerenje u tog pčelara biti narušeno, a nama je cilj zagovarati da pčelari proizvode kvalitetan i dobar med'', izjavio je Vrbos.
Vrbos je istaknuo kako pčelarski savez kao jedno jamstvo kvalitete nudi nacionalnu staklenku.
Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koji pčelinje proizvode proizvedene na vlastitom gospodarstvu stavljaju na tržište i koji su ujedno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koje vodi Ministarstvo poljoprivrede.
''Da se radilo o nacionalnoj staklenki, ovakav slučaj se gotovo sigurno ne bi mogao dogoditi. Zato što ako je med pakiran u nacionalnu staklenku on mora prije toga proći kontrolu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i mora dobiti oznaku 'med hrvatskih pčelinjaka'. Ovaj slučaj jasno pokazuje da nacionalna staklenka ima svoje opravdanje'', rekao je Vrbos.
"To je trenutno jedino jamstvo da je med ispravan, provjeren od HAPIH-a i da je podložan izvjesnim kontrolama Državnog inspektorata'', zaključuje Vrbos za RTL.hr.
