Narcizam, koji bismo mogli opisati i kao samoljublje, može biti karakterna osobina, ali i potpuno razvijeni poremećaj ličnosti koji ometa funkcioniranje i okolini zagorčava život. I dok bismo samoživost, i pretjeranu obuzetost sobom ne tako davno označili kao nešto nepoželjno, te osobine sve više ulaze u sve pore društvenog života gdje ih više ne dovodimo u pitanje.
Samoprezentacija na društvenim mrežama postala je glavni kriterij korištenja tih istih mreža. Rijetko kad vidimo istinske rezultate nečije kreativnosti, rada, truda, a ako ih i gledamo, oni su često u službi nečije ličnosti: „Ja sam to napravio“, „To je moj uspjeh“. Potom se s takvim ljudima uspoređujemo i želimo ostvariti isto – jer je to postalo mjerilo društvenog uspjeha.
2. Mrze čekanje u redu: Frustrirani su i ako im netko ne odgovori odmah na poruku. Oni osjećaju da zaslužuju poseban tretman, bilo da su među prijateljima ili u dućanu. 'Kakve god su potrebe narcisa, one moraju biti zadovoljene odmah', kaže Karyl McBride, autorica dvije knjige o suočavanju s narcisima. Narcisi žele automatsku usklađenost s okruženjem jer su toliko važni. Bez obzira da li su toga svjesni ili ne, žive svoj život s osjećajem da imaju 'neko pravo' i očekuju da se svijet vrti oko njih.
Samoljublje
Današnje društvo je uz to je sklono njegovanju kulta ličnosti, dakle kolektivno njegujemo narcizam, ali imamo i „mračnu stranu“ pa te ljude koje dižemo na pijedestal, cancel kulturom jednim potezom odstranjujemo zbog pojedinih negativnih aspekata njihove ličnosti – koje, istini za volju, svi imamo.
Stručnjaci narcise opisuju kao ljude koji su tašti i orijentirani na sebe, sebični i brinu samo o sebi, zahtijevaju divljenje i poštovanje dok istovremeno preuveličavaju svoja postignuća te manipuliraju drugima kako bi ostvarili svoje potrebe te im nedostaje empatije. Mnogi fenomeni koji se događaju na društvenim mrežama i dating aplikacijama poput ghostinga, benchinga, love bombinga, mogli bi ukazivati na dobru dozu narcizma u onima koji pribjegavaju tim „tehnikama“.
Zdravo i nezdravo
Kada psihijatri govore o narcističkom poremećaju ličnosti, navode kako je iza napuhane važnosti i veličine često osjećaj manje vrijednosti koji osoba pokušava potisnuti i sakriti. Zato joj je potrebna neprestana potvrda i divljenje drugih, jer nema zdrav osjećaj vlastite vrijednosti koji, međutim, nema nikakve veze sa samoljubljem.
Osjećaj vlastite vrijednosti dolazi iz razumijevanja da smo vrijedna bića bez obzira na uspjehe ili padove te da imamo potrebne resurse da postignemo ono što nam je u životu važno. Nekada je ovo dvoje teško razlikovati, no osoba koja ima osjećaj vlastite vrijednosti, uglavnom nema potrebu druge ponižavati ili koristiti za svoje potrebe, nego s njima surađuje.
No, određene kvalitete narcisa u današnje vrijeme uvelike i cijenimo. Istraživanja pokazuju da osobe s narcističkim sklonostima (ne s poremećajem ličnosti) imaju stanovitu mentalnu otpornost, što znači da bolje rade pod pritiskom. Kako ne uvažavaju pretjerano druge, u poslovnom svijetu su cijenjeni jer su orijentirani na cilj pa mogu disciplinirati zaposlenike ne vodeći previše računa o njihovim emocijama.
Budući da žele potvrditi vlastitu vrijednost, motiviraniji su i nametljiviji što im omogućuje da provode svoje ideje. Znaju precijeniti svoju vrijednost, guraju se na pozicije i donose poslove. Naravno, oni su dobri za ciljeve tvrtke, a manje za zaposlenike koji redovito zbog njih imaju toksično radno okruženje. No, u kompetitivnom svijetu koji cijeni individualizam i uspjeh narcizam nije mana. Dakako, dok ne postane bolest.