Iako se kaže da su žene uspješnije u multitaskingu, čini se da to baš i nije neka naručita sposobnost. Iako se čini da ćemo na ovaj način biti učinkoviti, nedavno istraživanje pokazalo je upravo suprotno.

Naime, zbog vremena koje trošimo na prebacivanje između zadataka, smanjuje nam se produktivnost i ne uspijevamo ih izvršiti onolikom preciznošću koliko bismo to mogle da se koncentriramo samo na jedan.

Mozak koristi dva modela kod multitaskinga

Stručnjaci sa Sveučilišta Michigan, navodi Independent, proveli su četiri istraživanja u kojima su analizirale učinkovitost ispitanika u raznim zadacima. Joshua Rubinstein, David Meyer i Jeffrey Evans identificirali su dva ključna modela po kojima se mozak prebacuje između zadataka: prebacivanje ciljeva i aktivacija pravila.

Dok prvim aktivno odabiremo prebaciti se na drugi zadatak (primjerice 'Želim napraviti ovo umjesto onog', aktivacijom pravila isključujemo jedan skup kognitivnih pravila kako bismo stvorile mjesto za nova.

Multitaskeri imaju lošu koncentraciju

Svaki put kada su se kandidati prebacivali između zadataka, stručnjaci su primijetili značajno trošenje vremena koje se još više rastezalo, što su zadaci bili kompleksniji. Na kraju su zaključili da multitasking definitivno ne znači veću učinkovitost u poslu.

Čak su i rezultati istraživanja na Sveučilištu Stanford potvrdili ovu tezu, dodajući da multitaskeri imaju lošiju koncentraciju od onih koji odrađuju jedan po jedan zadatak, koliko god vremena im trebalo.

Eto, čini se da je bolje raditi svojim tempom i biti temeljitije, nego stalno pokušati dokazati da možete puno toga odjednom.