Sve je više lažnih oglasa za posao! Donosimo kako ih prepoznati i izbjeći

'Ghosting' u profesionalnom svijetu: Vjerojatno su mnogi bili frustrirani u nekom trenutku kada su tražili posao. Poslali ste prijavu, odradili intervju i sve je izgledalo dobro, a onda... ništa. Poslodavac jednostavno "nestane" i nikada se ne javi. Zbog toga imate osjećaj da ste izgubili vrijeme i ne znate na čemu ste, što može biti vrlo zbunjujuće i demotivirajuće.

Kad poslodavci zaborave na oglase: Poslodavac se povuče bez objašnjenja pa se pitate što je pošlo krivo. Takvi oglasi mogu na prvi pogled izgledati kao prava prilika, ali s vremenom postane jasno da pozicija više ne postoji jer zapravo nije ni bila stvarna namjera zapošljavanje.

Novi trend: Nažalost, tržište rada donijelo je novi problem, a radi se o tzv. "ghost" poslovima. To su oglasi koje tvrtke objavljuju na web stranicama za zapošljavanje, ali zapravo nemaju stvarnu namjeru zapošljavanja. Takvi oglasi više služe za prikupljanje životopisa ili stvaranje dojma da tvrtka zapošljava, nego što su stvarna potreba za novim radnicima.

Dodatni stres: Ovaj trend privlači kvalificirane kandidate koji tako gube vrijeme i povećava njihovu frustraciju u već stresnoj potrazi za poslom. Kada ulože svoj trud i vrijeme, a na kraju ništa ne dobiju, osjećaju se izdanima i iscrpljenima od cijelog procesa zapošljavanja.

Uobičajena praksa: Prema nedavnom istraživanju Resume Buildera, 40 posto tvrtki objavilo je takve "lažne" oglase za posao 2024. godine, a zabrinjavajućih 30 posto trenutno oglašava pozicije koje zapravo ne postoje. Ovi oglasi postaju sve češći, a mnogi poslodavci ih koriste kako bi izgradili bazu životopisa ili održavali dojam aktivnog zapošljavanja.

Nepostojeći poslovi i prevare: Geoffrey Scott, menadžer za zapošljavanje u Resume Genius, objašnjava da ovi poslovi ne predstavljaju nužno prevare. Iako su ih objavile stvarne tvrtke, riječ je o pozicijama koje su lažno oglašene i zapravo ne postoje. Premda u pravnom smislu ovi oglasi ne postoje, mogu biti vrlo obmanjujući za kandidate.

Promjena prioriteta: Bitno je razumjeti da tvrtka trenutno ne zapošljava za tu poziciju. Možda je razmatraju za buduće potrebe ili su prethodno zapošljavali, ali su kasnije obustavili ili ukinuli tu poziciju zbog smanjenja proračuna. Mnoge tvrtke koriste oglase kao dugoročnu strategiju, bez konkretne namjere da odmah zapošljavaju.

Broj prijava nije jamstvo stvarnog zapošljavanja: Kandidati se, nesvjesni situacije, nastavljaju prijavljivati na ove oglase, ali unatoč velikom broju prijava, značajan broj oglasa ne vodi do stvarnih zapošljavanja. Iako oglas može izgledati kao dobra prilika, često se na kraju ništa ne događa, osim što kandidati gube vrijeme vjerujući da je oglas ozbiljan.

Brojevi govore: U 2023. godini, omjer zapošljavanja po oglasu pao je ispod 0,5, što znači da je više od polovice oglasa za posao ostalo nepopunjeno, prema istraživačkoj tvrtki Revelio Labs. Nedavno istraživanje među 1000 menadžera za zapošljavanje, koje je proveo Clarify Capital, otkrilo je zabrinjavajući trend - gotovo 70 posto oglasa ostaje nepopunjeno više od mjesec dana, a alarmantnih 10 posto traži kandidate i više od šest mjeseci. Ovi podaci jasno pokazuju da mnogi oglasi zapravo ne vode do stvarnog zapošljavanja.

Utjecaj na tražitelje posla: Prema istraživanju iz lipnja 2024. godine, provedenom među 2.000 ljudi od strane FlexJobs i MyPerfectResume, problem tzv. "ghost poslova" predstavljao je veliku prepreku za kandidate u SAD-u. Naime, 55 posto ispitanika smatra da su nepostojeći poslovi najveća prepreka u procesu traženja posla. Ovaj problem samo dodatno otežava već izazovan proces pronalaska posla.

Zašto to tvrtke rade? Jedno od najčešćih objašnjenja za objavljivanje takvih oglasa za posao jest stalna potraga za vrhunskim talentima. To podupire istraživanje Revelio Labs, prema kojem je polovica menadžera za zapošljavanje spomenula stalnu želju za pronalaženjem i angažiranjem potencijalnih kandidata. Ovo može pomoći tvrtkama da uvijek imaju pristup većem broju talentiranih ljudi, čak i kada trenutno nemaju otvorenih pozicija.

Online sajam poslova: Neki stručnjaci uspoređuju "nepostojeće" poslove s tradicionalnim sajmovima poslova jer imaju sličnu osnovnu strategiju. Na sajmovima se često ne zapošljava odmah, već se samo prikupljaju životopisi, a isto se događa i s takvim poslovima koji zapravo nisu stvarno otvoreni.

Marketinški trik: Sajmovi poslova su često kritizirani zbog toga što privlače tvrtke koje se više fokusiraju na vlastitu promociju ili prikupljanje životopisa nego na stvarnu namjeru zapošljavanja, zbog čega dolazi do masovnog sakupljanja životopisa. Slično tome, objavljivanje lažnih oglasa za posao može pomoći tvrtkama da stvore dojam aktivnosti i rasta.

Osiguranje za budućnost: Više od trećine menadžera za zapošljavanje koje je istraživao Revelio Labs, priznalo je da drže oglase otvorenima kako bi stvorili bazu kandidata za buduće potrebe, osobito ako trenutni zaposlenik odluči otići. Ova praksa može biti korisna za tvrtke koje žele biti spremne za brze promjene, ali ne znači da će svi oglasi biti popunjeni u kratkom roku.

Javni dojam: Dok lažni oglasi za posao zapravo privlače kandidate, oni se također koriste kao strategija za stvaranje dojma da tvrtka raste i uspješno posluje, kako unutar same tvrtke, tako i prema van. Zapanjujućih 40 posto menadžera priznalo je da objavljuju poslove bez stvarne namjere zapošljavanja, kako bi pokazali da se tvrtka širi. To može poboljšati sliku tvrtke u javnosti, stvarajući dojam da se organizacija širi i da je uspješna.

Taktika menadžera: Sličan postotak menadžera priznao je da objavljuju takve oglase za posao kako bi motivirali postojeće zaposlenike, dok 34 posto koristi ovu strategiju kako bi udovoljili preopterećenim zaposlenicima koji očekuju dodatnu pomoć. Iako ovakvi oglasi mogu pomoći u održavanju morala unutar tima, oni ne odražavaju stvarnu potrebu za novim zapošljavanjem.

Kako prepoznati lažne oglase za posao: Bez obzira na namjere poslodavca, osobe koje traže posao mogu prepoznati lažne oglase za posao pomoću nekoliko specifičnih znakova upozorenja. Evo na što treba obratiti pozornost kako biste to izbjegli.

Datum objave oglasa: Ako je oglas za posao objavljen prije više od 30 dana, mogao bi biti lažni oglas. Iako to može značiti da poslodavac ima poteškoća s popunjavanjem pozicije, stručnjaci upozoravaju da to također može značiti da nemaju stvarnu namjeru zapošljavanja. Stariji oglasi često ukazuju na to da tvrtka nije ozbiljna sa zapošljavanjem.

Službenost oglasa za posao: Ako ste našli oglas na platformama poput LinkedIna, provjerite njegovu autentičnost - je li još uvijek aktivan na službenoj stranici tvrtke. Službene stranice tvrtki često će imati ažurirane informacije, a ako pozicija nestane bez objašnjenja, to može biti znak da oglas nije pravi.

Nejasnost oglasa: Kada pregledavate oglas, važno je obratiti pažnju na detalje. Ako opis posla nije dovoljno specifičan i ne definira jasno odgovornosti, to bi mogao biti znak upozorenja. Jasno definirane odgovornosti i zadaci obično su znak da poslodavac stvarno planira zapošljavanje.

Vremenski okvir: Ako dođete do intervjua, nemojte oklijevati i pitajte o vremenskom okviru za zapošljavanje. Ovo će vam pomoći da shvatite koliko je pozicija stvarna i koliko je tvrtka spremna brzo donijeti odluke.

Transparentnost tvrtke: Pitajte poslodavca o procesu zapošljavanja. Transparentnost u procesu zapošljavanja često ukazuje na ozbiljnost poslodavca.

Sporost u komunikaciji: Ako poslodavac sporo odgovara, to može ukazivati da nisu stvarno zainteresirani za zapošljavanje. Zainteresirani poslodavci obično brzo odgovaraju na prijave i pitanja, dok spora komunikacija može značiti da zapošljavanje nije u planu.

Dosljednost tvrtke: Obavite istraživanje i provjerite web stranicu tvrtke, pregledajte njihove društvene mreže, pročitajte recenzije na stranicama i provjerite sve informacije na internetu. Ako se informacije s web stranice i društvenih mreža ne poklapaju, to može biti znak da tvrtka nije potpuno transparentna, navodi Business Insider.