Policija u Parizu pokrenula je istragu nakon što je preminula žena tijekom izvođenja tretmana krioterapije u teretani, a druga je prebačena na intenzivnu njegu, piše The Guardian. Žena (29) koja je preminula je zaposlenica teretane, a kolabirala je nakon curenja dušika iz rashladne komore koja je popravljena ranije tog dana, rekli su izvori bliski istrazi koja još traje. To je pokrenulo pitanje o tome što je krioterapija, te koliko je ona sigurna.
Krioterapija, poznata i kao hladna terapija, opći je pojam za medicinske ili wellness tretmane koji koriste niske ili izrazito niske temperature. Od jednostavnog stavljanja leda na ozljedu do visokotehnoloških komora koje obavijaju cijelo tijelo ledenom maglicom, upotreba hladnoće u terapeutske svrhe ima dugu povijest, sežući sve do drevnih civilizacija. Danas krioterapija obuhvaća širok spektar primjena, od ublažavanja boli i upala u sportskoj medicini i rehabilitaciji, preko dermatoloških tretmana, do wellness trendova usmjerenih na poboljšanje općeg stanja organizma.
Što je krioterapija i kako djeluje?
Krioterapija doslovno znači "liječenje hladnoćom". To je krovni termin koji obuhvaća svaku primjenu hladnoće – bilo da se radi o ledu, hladnoj vodi ili ekstremno hladnom zraku – s ciljem postizanja terapijskog učinka. Osnovni princip djelovanja temelji se na reakciji tijela na izlaganje hladnoći. Kada se hladnoća primijeni lokalno (npr. ledeni oblog), dolazi do sužavanja krvnih žila (vazokonstrikcije) u tom području. To smanjuje protok krvi, što pomaže u ograničavanju upale, otekline i eventualnog krvarenja kod akutnih ozljeda. Hladnoća također može privremeno smanjiti provodljivost živaca, što dovodi do osjećaja utrnulosti i ublažavanja boli.
Tretman je popularan među vrhunskim sportašima za ublažavanje ozljeda mišića, bolova i upala te za povećanje cirkulacije krvi. Izložen temperaturama ispod nule dvije do tri minute, odgovor tijela je ograničavanje protoka krvi i oslobađanje hormona, uključujući adrenalin i endorfine. Srce brže pumpa i povećava protok krvi, povećavajući opskrbu tijela kisikom, ubrzavajući obnavljanje tkiva i smanjujući bolove i otekline mišića.
Kod krioterapije cijelog tijela (WBC), teorija je da izlaganje ekstremnoj hladnoći potiče složenije fiziološke odgovore. Smatra se da ekstremna hladnoća može smanjiti sistemsku upalu, utjecati na razinu hormona (poput noradrenalina i endorfina, što može poboljšati raspoloženje i smanjiti bol), te potencijalno smanjiti oksidativni stres. Međutim, točni mehanizmi djelovanja WBC-a još uvijek nisu potpuno razjašnjeni i predmet su istraživanja.
Klinika Mayo u Londonu kaže da je istraživanje dobrobiti krioterapije "još u povojima" i sugerira da bi vrećica leda na natečenom zglobu ili bolnom mišiću, ili plivanje u hladnom jezeru, mogli biti jednako korisni. Osim toga, 2018. godine Europska udruga industrijskih plinova, točnije njihova organizacija za sigurnost, upozorila je na opasnost od tekućeg i plinovitog dušika koji se koristi u krioterapiji, uključujući rizik od "smanjivanja kisika i mogućeg gušenja". Sugerirali su da se one koji ih koriste treba pomno pratiti.
Vrste krioterapije
Postoji više oblika krioterapije, ovisno o načinu primjene, temperaturi i cilju tretmana:
Krioterapija cijelog tijela (WBC)
Ova metoda uključuje boravak osobe u posebnoj komori ili kabini gdje je temperatura spuštena na ekstremno niske razine, obično između -110°C i -150°C, a ponekad i niže, koristeći ohlađeni zrak ili pare tekućeg dušika. Boravak traje vrlo kratko, najčešće 2 do 4 minute. Osoba nosi minimalnu odjeću, ali obaveznu zaštitu za ruke, stopala, uši, usta i nos kako bi se spriječile ozebline. Važno je razlikovati prave WBC komore, gdje je cijelo tijelo (uključujući glavu) izloženo hladnom zraku, od tzv. kriosauna (Partial-body cryotherapy - PBC), gdje glava ostaje izvan kabine ispunjene parama dušika, što nosi i potencijalni rizik od hipoksije. WBC je postao popularan u wellness centrima i među sportašima, ali Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) nije odobrila WBC za liječenje bilo kojeg medicinskog stanja.
Lokalizirana krioterapija
Ledeni oblozi i gel pakiranja: Najjednostavniji i najčešći oblik. Koriste se za akutne ozljede (uganuća, istegnuća), smanjenje postoperativne boli i otekline, te kod glavobolja. Primjenjuju se umotani u tkaninu na 10-20 minuta.
Uranjanje u hladnu vodu (CWI): Uključuje ledene kupke ili plivanje u hladnoj vodi. Popularno među sportašima za oporavak nakon napornih treninga.
Kriokirurgija: Sofisticiran medicinski postupak koji koristi tekući dušik (-196°C) za precizno uništavanje ciljanih tkiva.
Krioterapijski sprejevi: Brzo djelujući sprejevi koji se koriste za trenutno hlađenje specifičnih područja.
Kriokompresija: Kombinira krioterapiju s kompresijom za poboljšane rezultate.
Nuspojave i rizici krioterapije
Neposredne nuspojave
Krioterapija, iako generalno sigurna kada se pravilno primjenjuje, može izazvati određene neposredne nuspojave koje se javljaju tijekom ili neposredno nakon tretmana. Ove nuspojave su obično blage i prolazne, ali je važno biti svjestan njihovog potencijalnog pojavljivanja.
Bol i nelagoda: Tijekom samog tretmana, osobito kod krioterapije cijelog tijela, može se osjetiti intenzivna hladnoća koja ponekad prelazi u osjećaj peckanja ili boli. Ova senzacija obično prestaje ubrzo nakon završetka tretmana, ali blaga nelagoda može potrajati do 24 sata.
Crvenilo i iritacija kože: Izlaganje ekstremnoj hladnoći može uzrokovati privremeno crvenilo kože na tretiranom području. Ova reakcija je normalna i obično se povlači unutar nekoliko sati do najviše tri dana nakon tretmana.
Oteklina: Paradoksalno, iako se krioterapija često koristi za smanjenje oteklina, u nekim slučajevima može dovesti do blage, prolazne otekline tretiranog područja. Ova pojava je obično kratkotrajna i nestaje unutar 24 do 72 sata.
Stvaranje mjehura: U rijetkim slučajevima, posebno ako se krioterapija primjenjuje predugo ili na previsokoj intenzivnosti, mogu se pojaviti mjehuri na koži. Ovo je ozbiljnija nuspojava koja zahtijeva pažljivo praćenje i potencijalno medicinsku intervenciju.
Privremena utrnulost: Izlaganje ekstremnoj hladnoći može dovesti do privremene utrnulosti tretiranog područja. Ovo je često očekivana posljedica tretmana, ali bi trebala biti kratkotrajna. Ako utrnulost potraje dulje od nekoliko sati, potrebno je konzultirati se s liječnikom.
Važno je napomenuti da su ove nuspojave uglavnom blage i prolazne. Međutim, ako se pojave intenzivniji simptomi ili ako bilo koja od ovih nuspojava potraje dulje od očekivanog, preporučuje se odmah se obratiti zdravstvenom stručnjaku. Pravilna primjena krioterapije pod nadzorom kvalificiranog osoblja značajno smanjuje rizik od pojave ovih nuspojava.
Kasnije nuspojave
Krioterapija osim toga može u nekim slučajevima dovesti do kasnijih nuspojava koje se manifestiraju tjednima ili čak mjesecima nakon tretmana. Ove dugoročne posljedice, iako rijetke, mogu biti ozbiljnije prirode i zahtijevaju posebnu pažnju.
Promjene pigmentacije kože: Posebno kod osoba s tamnijim tipovima kože, može doći do trajnih promjena u boji tretiranog područja. Ovo može uključivati hiperpigmentaciju (tamnjenje) ili hipopigmentaciju (svijetljenje) kože.
Formiranje ožiljaka: U rijetkim slučajevima, posebno ako je došlo do oštećenja tkiva tijekom tretmana, moguće je stvaranje ožiljaka na tretiranom području. Ovo je češće kod nepravilne primjene ili prekomjerne izloženosti ekstremnoj hladnoći.
Povećan rizik od infekcija: Ako je koža oštećena tijekom tretmana, postoji povećan rizik od bakterijskih ili gljivičnih infekcija u danima i tjednima nakon tretmana.
Dugoročne promjene vitalnih znakova: Kod osoba koje često primjenjuju krioterapiju, posebno krioterapiju cijelog tijela, moguće su suptilne promjene u vitalnim znakovima poput krvnog tlaka ili srčanog ritma. Ove promjene obično nisu opasne, ali zahtijevaju praćenje.
Neurološke promjene: U rijetkim slučajevima, posebno kod preagresivne primjene lokalne krioterapije, može doći do dugotrajnog oštećenja perifernih živaca, što rezultira produženom utrnulošću ili promjenama u osjetu.
Iako su ove kasnije nuspojave relativno rijetke, ako se krioterapija primjenjuje pravilno i pod nadzorom stručnjaka, mogućnost njihova nastanka naglažava važnost ozbiljnog pristupa samom tretmanu, posebno kod osoba koje redovito koriste krioterapiju ili imaju specifične zdravstvene probleme.
Kontraindikacije za krioterapiju
Prije razmatranja krioterapije, važno je biti svjestan stanja i okolnosti koje mogu predstavljati kontraindikacije za ovaj tretman. One su ključne za sigurnost pacijenta i učinkovitost terapije. Zdravstveni stručnjaci moraju pažljivo procijeniti svaki slučaj individualno, uzimajući u obzir sve mogućnosti u kojima se krioterapija ne preporučuje.
Kardiovaskularna stanja:
- Raynaudova bolest
- Teške kardiovaskularne bolesti
- Neliječena hipertenzija
Kožna stanja i ozljede:
- Otvorene rane
- Nedavne operacije na tretiranom području
- Osjetljivost kože na hladnoću
Hematološki poremećaji:
- Poremećaji zgrušavanja krvi
- Anemija srpastih stanica
Endokrinološki poremećaji:
- Teški dijabetes
- Poremećaji štitnjače
Trudnoća i dojenje:
- Trudnoća (posebno u prvom tromjesečju)
- Dojenje (zbog potencijalnog utjecaja na proizvodnju mlijeka)
Respiratorni problemi:
- Akutne respiratorne bolesti
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
Neurološka stanja:
- Periferna neuropatija
- Multipla skleroza
Ostalo:
- Alergije na hladnoću
- Teška klaustrofobija (za krioterapiju cijelog tijela)
- Nedavna konzumacija alkohola ili droga
Važno je naglasiti da ova lista nije potpuna, te da svaki pacijent treba proći temeljitu procjenu prije podvrgavanja krioterapiji. Zdravstveni stručnjaci trebaju uzeti u obzir cjelokupno zdravstveno stanje pojedinca, trenutne lijekove i prethodna iskustva s hladnoćom. U slučaju bilo kakvih sumnji ili pitanja, preporučuje se dodatno savjetovanje sa specijalistom prije započinjanja tretmana.
Prije primjene bilo kojeg oblika krioterapije, važno je konzultirati se sa zdravstvenim stručnjakom, posebno ako osoba zainteresirana za terapiju ima zdravstvene probleme.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Jednostavno, a drugačije: Recept za rižoto od bundeve s mascarponeom
