Delta varijanta koronvirusa prvi put je izolirana u prosincu prošle godine u Indiji i širi se brže i lakše od prethodnih sojeva, a znanstvenici tvrde da je kod zaraze i mogućnost hospitalizacije veća. Ovaj tjedan Državni institut Robert Koch objavio je u sedmodnevnom izvještaju da 59 posto novih zaraza u Njemačkoj otpada upravo na delta soj, a i Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je ovu srijedu da je ovaj soj po prvi put dominantan u novim zarazama u SAD-u. No, sada se već nazire nova prijetnja. Nazvana je lambda varijantom i stiže iz Južne Amerike, odnosno Perua gdje su prvi slučajevi izolirani još u kolovozu 2020.
Kako piše Novi list, Svjetska zdravstvena organizacija na nju je kao „varijantu od interesa“ ukazala sredinom prošlog mjeseca napominjući u izvješću da su „vlasti u Peruu izvijestile su da je 81% slučajeva COVID-19 sekvenciranih od travnja 2021. povezano s Lambdom.
Argentina je izvijestila o rastućoj prevalenciji Lambde od trećeg tjedna veljače 2021., a između 2. travnja i 19. svibnja 2021. varijanta je činila 37% sekvenciranih COVID-19 slučajeva“. Iz Južne Amerike Lambda soj se polako širi, ne samo po kontinentu, već su slučajevi zabilježeni u, među ostalim državama, SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Španjolskoj, Izraelu, Francuskoj, Velikoj Britaniji. S obzirom da su u spomenutim zemljama mjere distanciranja i epidemioloških mjera uglavnom u fazi popuštanja (Velika Britanija ih ukida u potpunosti 19. srpnja), za očekivati je da nas čeka daljnje širenje lambda soja.
Još je teško reći je li opasnija od ostalih sojeva
Sudeći po raspoloživim informacijama iz medija i iz same Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), teško je dati točan odgovor na pitanje je li lambda soj zarazniji, odnosno zdravstveno opasniji od onih s kojima već živimo zadnjih godinu i po dana.
U preliminarnom izvješću WHO-a stoji nešto na razini sumnje „Lambda nosi brojne mutacije sa sumnjama na fenotipske implikacije, poput potencijalno povećane prenosivosti ili moguće povećane rezistencije na neutralizirajuća antitijela.“
Vrlo slično je bilo i s Delta sojem, no iz iskustva s njim pozitivno je saznanje da lakša prenosivost ne znači da je neka varijanta smrtonosnija. Toj tvrdnji u prilog, izraelski znastvenici zaključili su da cjepivo Pfizer može biti samo oko 64% učinkovito u sprečavanju širenja delta varijante ili manjih simptoma COVID, ali je i dalje više od 90% učinkovito u prevenciji ozbiljnih bolesti ili hospitalizacije.
Nema još jasnih informacija o tome znači li zaraza lambda sojem veći postotak hospitalizacija i broja smrti zbog komplikacija uzrokovanih koronavirusom, no kao što WHO napominje, soj bi mogao biti rezistentniji na neutralizirajuća antitijela što bi značilo da neka cjepiva možda neće imati efekta, što cijelu znanstvenu zajednicu i cijeli svijet stavlja pred nova iskušenja, javlja Novi list.
Djeluju li cjepiva?
Što se tiče Južne Amerike, čini se da je tamo problem i u činjenici da se Brazil, Čile i Peru u velikoj mjeri oslanjaju na kineska cjepiva Sinovac ili Sinopharm, koja su i u dosadašnjim istraživanjima pokazala najmanju efektivnost. Primjerice, po jednoj studiji provedenoj upravo u Brazilu, Sinovac cjepivo se pokazalo efikasnim u tek 50 posto slučajeva. S druge pak strane, određeni optimizam nude recentna istraživanja s lambda varijantom, poput onog Grossman School of Medicine Sveučilišta u New Yorku. Oni su testirali su učinkovitost cjepiva mRNA cjepiva (Pfizer i Moderna) protiv Lambda varijante i prema njihovim rezultatima, postojao je “djelomični otpor neutralizaciji”, no to “vjerojatno neće uzrokovati značajan gubitak zaštite od infekcije” kod cijepljenih osoba.
“Mislim da nema više razloga za zabrinutost nego prije nego što smo znali za ovu varijantu. Do sada nijedan dokaz ne sugerira da će lambda nadvladati deltu, vrlo prenosivu varijantu koja sada dominira većim dijelom svijeta. Nema razloga misliti da je ovo sada nešto gore od delte”, zaključio u New York Timesu Nathaniel Landau, mikrobiolog na NYU Grossman School of Medicine.
Borrell poziva na budnost zbog novih varijanti: 'Izlazimo iz tunela, ali...'
Nazire se izlaz iz tunela pandemije covida-19, ali moramo ostati budni zbog novih varijanti koje se pojavljuju, rekao je šef diplomacije EU-a Josep Borrell u subotu u Dubrovniku i pozvao na suradnju i s Rusijom i Kinom koje se koriste diplomacijom cjepivima.
"Izlazimo iz tunela, ali pandemija i dalje divlja, posebice u Južnoj Americi, Africi i Indiji. Moramo ostati budni jer se pojavljuju nove varijante", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost na 14. izdanju ministarskog foruma na kojem je utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju jedna od tema. Upozorio je na stanje u Africi koje se pogoršava, na kontinentu na kojem procijepljenost iznosi svega tri posto, za razliku od 60 posto u Europi.
"Pred nama je još uvijek duga bitka", rekao je šef europske diplomacije, ocijenivši da će jedna od posljedica pandemije biti sve nesigurniji, nejednakiji i manje slobodan svijet. Nejednakost će, rekao je, biti vidljiva ne samo između zemalja već i unutar svake pojedine zemlje. Odlučujući čimbenik za prevladavanje pandemije su cjepiva bez kojih ne možemo dobiti ovu bitku, smatra Borrell.
"Na međunarodnoj razini bilo je dosta podjela, nedostajala je suradnja, ali je znanstveni svijet naporno radio i u vrlo kratkom vremenu proizveo cjepiva", rekao je Borrell.
Kina sve nametljivija, ali suradnja je nužna
"Zasigurno, moramo učiniti više, ali postoji jedan pozitivan aspekt. EU je jedina regija u svijetu koja je cijepila svoje stanovništvo i istovremeno izvozi cjepivo u druge zemlje i donira za program COVAX", istaknuo je Borrell. Rusiju i Kinu je optužio da koriste cjepiva u svrhu postizanja svojih interesa i upozorio da toga moramo biti svjesni.
"Te zemlje diljem svijeta primjenjuju diplomaciju cjepivima, moramo toga biti svjesni i djelovati ravnajući se tim saznanjem", poručio je europski diplomat.
Istaknuo je da je važno kako će se EU pozicionirati u trokutu sa SAD-om i Kinom, podsjetivši da Kina bilježi "zadivljujući" ekonomski razvoj te da su od Pekinga primili i vrlo "prkosnu poruku" od predsjednika Xi Jinpinga da će "stranim silama biti razbijena glava ukoliko budu pokušavali Kinu maltretirati ili na nju utjecati. Kazao je kako vidi da utjecaj Kine raste u cijelom svijetu.
"Postaje sve nametljivija, suradnja s njom postaje sve teža", istaknuo je Borrell. Nije, međutim, propustio dodati da se s Kinom mora surađivati na puno područja te da je gospodarski potencijal i dalje vrlo velik.
"Čak 25 posto globalnog gospodarskog rasta ove godine dolazi iz Kine", istaknuo je Borrell i pojasnio da se u Ujedinjenim narodima o Kini govori kao "konkurentu, suparniku i partneru". Smatra da će konkurencija između Kine i SAD-a oblikovati svijet u desetljećima koja dolaze, a da EU mora zacrtati jasan smjer, "gledajući kroz svoje naočale".
"Sa SAD-om dijelimo povijest, politički i gospodarski sustav. Biti ćemo uvijek bliski s Washingtonom, ali moramo gledati na svijet uzimajući u obzir naše interese", rekao je Borrell, istaknuvši da je dijalog EU-a administracijom američkog predsjednika Joea Bidena o Kini "stvaran, pozitivan i konstruktivan".
