Trovanje hranom ozbiljan je problem koji svake godine pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Mikroorganizmi poput bakterija, virusa i parazita mogu kontaminirati određene namirnice, čineći ih potencijalno opasnima za konzumaciju. Zbog toga mikrobiolozi, stručnjaci za nevidljive prijetnje u hrani, izbjegavaju konzumirati neke vrste hrane koje su posebno sklone kontaminaciji.
Primrose Freestone, profesorica predmeta kliničke mikrobiologije na Sveučilištu Leicester, ponudila je nekoliko smjernica: "Kao mikrobiolog, vjerojatno sam više svjesna rizika od infekcija koje se prenose hranom od većine drugih. Evo nekih stvari na koje pazim."
Posebno je upozorila da se ne jede na otvorenom, poput piknika ili roštilja, zbog povećane šanse za trovanje hranom, piše Mirror.
Kako spriječiti trovanje hranom
"Rijetko jedem na otvorenom, bilo da je riječ o pikniku ili roštilju jer rizik od trovanja hranom raste kada se hrana daje na otvorenom", dodala je i naglasila važnost čistih ruku pri rukovanju hranom: "Održavanje ruku čistima kada rukujete hranom ključno je da se ne razbolite. Možete koristiti alkoholne gelove za ruke, bolji su nego ništa, ali ne mogu ubiti sve bakterije."
Hrana je magnet za insekte i gmizavce koji mogu proširiti bakterije poput E. coli, salmonele i listerioze. Dr. Freestone savjetuje da kvarljivu hranu držite ohlađenu i pokrivenu kako biste bili sigurni.
"Ako se hrana zagrije na 30 Celzijevih stupnjeva dulje od nekoliko sati, bakterije će se udvostručiti. Meso za roštilj treba biti temeljito termički obrađeno, a termometar za meso dobra je investicija za izbjegavanje trovanja hranom. Nemojte jesti meso ako mu je unutarnja temperatura niža od 70 Celzijevih stupnjeva", savjetovala je mikrobiologinja.
Dr. Freestone također upozorava na opasnosti švedskog stola: "Jako vodim računa o mikrobiološkoj sigurnosti toplih i hladnih bifea. U zatvorenom prostoru hrana može biti izložena kontaminaciji od insekata, prašine i iznad svega ljudi. Trovanje hranom je, dakle, neizbježan rizik kada jedete hranu sa švedskog stola jer ljudi dodiruju hranu, a bakterije mogu raširiti oni koji kišu ili kašlju u blizini hrane."
Što mikrobiolozi nikad ne jedu
Mikrobiologinja ima strogu listu popisa hrane koju nikad ne jede, a sirovi školjke poput kamenica definitivno su na popisu: "To je zato što kamenice mogu u svom tikvu sadržavati bakterije poput vibrija i norovirusa. Kontaminirane kamenice ne izgledaju, ne miriše i nemaju drugačiji okus, ali se svejedno možete jako razboljeti. Jedem samo školjke koje su dobro kuhane jer toplina učinkovito ubija štetne bakterije."
Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuje da se oko 80.000 ljudi zarazi vibriozom od sirovih kamenica, a samo u SAD-u 100 ljudi umre od vibrioze svake godine. Također je moguće dobiti trovanje hranom ako jedete bilo koje sirove školjke.
Salate u vrećicama također su joj na radaru, iz potpuno pogrešnih razloga: "Utvrđeno je da zelena salata u vrećicama može sadržavati bakterije trovanja hranom kao što su E.coli, salmonela i listerija. Većina salata u vrećicama je sigurna za konzumaciju ako se čuva u hladnjaku, dobro se opere prije upotrebe (čak se i salata koja je gotova za jelo treba oprati) i pojede se što je prije moguće nakon kupnje."
Kada je riječ o kuhanju kod kuće, dr. Freestone drži se vlastitih metoda: "Redovito provjeravam rokove upotrebe, ali ako pakiranje hrane i prije isteka roka trajanja izgleda napuhnuto, ili kad se otvori hrana pa izgleda ili miriše drugačije od očekivanog, bacim je u kantu jer bi mogla biti kontaminirana."
Daske za rezanje se ne miješa sa sirovom i kuhanom hranom, ruke se uvijek prije trebaju oprati i nakon rukovanja bilo kojim predmetom, ali jedna stvar koju apsolutno izbjegava je podgrijavanje kuhane riže.
"To je zato što nekuhana riža može sadržavati spore Bacillus cereus, bakterije koje kontaminiraju hranu. Iako se te bakterije ubijaju kuhanjem, spore prežive. Ako se riža ostavi da se ohladi i odstoji na sobnoj temperaturi, spore prerastu u bakterije, čiji će se broj brzo povećati jer je riža dobra za uzgoj bakterija kada je na sobnoj temperaturi. Može proizvesti toksine koji u roku od nekoliko sati od konzumiranja mogu izazvati povraćanje i proljev koji traje do 24 sata", objasnila je.
Kada mikrobiologinja večera vani, posebno je oprezna. Kada želi konzumirati hranu sa švedskog stola, pazi na jela koja se poslužuju za doručak i prati koliko često se mijenja kvarljiva hrana.
POGLEDAJTE VIDEO: Tehnika hlađenja suhim ledom jedan je od faktora pogibije